Istakao je to Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka, koji zajedno s Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS organizuje drugu “Forward” konferenciju u Banjaluci.
Cilj konferencije, koja se održava 2. i 3. decembra, i ove godine su aktuelne teme iz svijeta ekonomije i IKT, koje imaju direktan uticaj na razvoj privrede i kvalitet života samih građana.
Zbog epidemiološke situacije, konferencija će biti emitovana na prvom programu RTRS, od 20.10, i putem društvenih mreža. Tokom dva dana konferencije očekuju nas četiri panela i 30 učesnika.
– Prvog dana pričamo o digitalnoj transformaciji kao ozbiljnom procesu u društvu, koji sa strateškog aspekta govori kakve su naše mogućnosti, u kom pravcu smo krenuli, te iz perspektive IKT kompanija bez kojih digitalnu transformaciju ne možemo da provedemo. Drugog dana konferencije biće riječi o pametnim gradovima, koracima koje je Banjaluka napravila u prethodne dvije godine; da ljudi vide da se budućnost dešava sada i kod nas i šta mogu da očekuju u narednom periodu – naglasio je Drago Gverić.
Da li nas je pandemija približila ili udaljila od digitalne transformacije?
Da li nas je priblžila ili ne – to je subjektivan odgovor, ali da li nas je privoljela da ubrzamo proces – jeste. Od početka godine, kada se pandemija počela širiti, svi su u rekordnom roku shvatili koliko je bitna digitalna ekonomija i transformacija i prelazak u sve segmente četvrte industrijske revolucije. Dva su razloga: prvi zbog komunikacije, razmjene informacija i istraživanja, a drugi zbog prebacivanja svih mogućih privrednih aktivnosti u potpuno novi modalitet, koji je sastavni dio nove industrijske revolucije – kroz onlajn plaćanje, onlajn funkcionisanje, tako da je to silom prilika ubrzalo kompletan proces u svijetu, a samim tim i kod nas. Dobar dio naših firmi je prilično pozitivno reagovao na to, mada ima i onih koje nisu uspjele da se snađu u ovom novom okruženju.
Kako se javni sektor snašao u novonastaloj situaciji?
Kada govorimo o digitalizaciji javne uprave, javni sektor je ubrzao s implementacijom određenih strateških opredjeljenja. Imaćemo mogućnost da čujemo šta o tome kažu predstavnici javnog sektora odnosno Vlada Republike Srpske, Srbije i drugih zemalja u okruženju, kako su oni ubrzali taj proces da bi pružili građanima i privredi što bolje okruženje da mogu da funkcionišu. Govorićemo s različitim gradovima kako su oni to uradili.
Šta je Banjaluka, kao grad domaćin, do sada uradila na ovom polju?
Samo ove godine u Banjaluci imamo 12 projekata, što implementiranih, što u implementaciji, koja uvode pametna rješenja i govore o transformaciji: od Gradske skupštine, automatizacije njenog rada i pripreme za potpunu elektronsku upravu, do uvođenja dvosmjernog načina komuniciranja putem aplikacije “Građanska patrola”, umjesto dosadašnjeg jednosmjernog. Desilo se da je ova pandemija čak i ubrzala sve te aktivnosti. Memorandum između Grada Banjaluka i UNDP, potom i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i informacionu tehnologiju RS, potpisan je u junu, a mi smo već u julu ušli u proceduru raspisivanja poziva za odabir najboljih projektnih ideja, te implementacije, od kojih su dvije trećine već gotove. Možemo reći da je ova pandemija ubrzala rad javne uprave i da mi suštinski, u roku od šest mjeseci, imamo sklopljen sporazum, raspisan poziv i implementaciju projekata. To govori da postoji jasno razumijevanje situacije u kojoj se nalazimo i prilična snaga i volja da se uđe u transformaciju, da se, kako građanima Banjaluke, tako i ostalim stanovnicima ponude pametna rješenja i tranzicija u neko “novo normalno stanje”.
Banjaluka definitivno prednjači. Kako je u drugim lokalnim zajednicama?
Banjaluka prednjači, čak ću biti slobodan da kažem i u regionu sa svojim aktivnostima. Pokazala je da može da bude lider u tom sektoru. U drugim gradovima situacija nije kao u Banjaluci, međutim gledajući svjetske trendove, rezultate koje je ostvarila Banjaluka, i drugi gradovi su počeli da nas kontaktiraju, da traže načine i modalitete kako mogu da preslikaju takav koncept u svoj grad. Banjaluka je na ovome počela da radi još prije tri godine, s pripremom i usvajanjem Strategije razvoja grada do 2027. godine i ovo je samo došao kao logičan slijed. Biće od prilične koristi drugim lokalnim zajednicama da taj obrazac, na neki način, iskoriste ponovo i počnu da primjenjuju u svojim gradovima. Mislim da u priličnom broju gradova u Srpskoj postoji kapacitet da mogu da uvode pametna rješenja i usluge i servise prema građanima pružaju u potpuno novoj digitalnoj formi.
Šta za građane znače “pametna rješenja”?
Građani neće morati da dolaze u Gradsku upravu ili neku mjesnu zajednicu da završe neki posao, to će moći da urade, ja se nadam, u dogledno vrijeme preko svog telefona, tableta i računara. Moći će da provjere gdje se u tom momentu nalazi autobus, zašto je zastoj. Preduslovi su napravljeni, prvih deset pilot-projekata obećava, mislim da je Banjaluka snažno iskoračila u ovom pravcu i nadam se da će taj tempo da se zadrži. Na neki način smo, mogu slobodno reći, zauzeli ili preuzeli liderski proces u BiH, prilično smo odmakli u tom segmentu kada pogledamo druge gradove balkanskih zemalja. Iskustva su više nego pozitivna, rezultati su vidljivi, nadam se da će se u dogledno vrijeme to primjetiti još više kroz interakciju i saradnju između lokalnih zajednica i samih građana i privrednog sektora.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu