Srbija ima svega 126 epidemiologa, što je apsolutno nedovoljno da se isprate svi kontakti zaraženih kada dnevno ima i više od 1.500 pozitivnih. Niko ne može naći hiljade i hiljade kontakata, pa je vrlo važno da svi nose maske, drže distancu i jave se u kovid ambulantu čim primjete i najmanji simptom.
Na problem manjka epidemiologa prvi je, prije dva dana, ukazao dr Srđa Janković, imunolog iz kriznog štaba, koji je rekao da ih Srbija ima svega stotinak i da ne mogu da isprate svaki kontakt svakog zaraženog.
A epidemiolog i član kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović precizirao je za “Kurir” da Srbija trenutno ima 126 epidemiologa.
– Ali oni su koncentrisani u “Batutu”, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, a treba da bude pokrivena cijela država. Ima i mjesta koja uopšte nemaju epidemiologa, pa se to pokriva iz područnih instituta i zavoda za javno zdravlje. Međutim, ovdje nije stvar ni u tome da li će epidemiolozi da pronalaze kontakte, to mogu da rade i ljekari opšte prakse i edukovani studenti i volonteri. Epidemiolozi, prije svega, treba da organizuju rad, utvrđuju strategiju prilikom pojave zaraze u velikim kolektivima, školama, vrtićima… Stvar je u tome što to niko na svijetu sada ne može da postigne ni uhvati jer su brojke enormne. Kontakte kod nas traže i domovi zdravlja, i zavodi, i instituti za javno zdravlje, ali nije isto uraditi 100, 200, 300 pa i 2.000 kontakata i njih 20.000 – istakao je Tiodorović i dodao:
– Nemojte biti sigurni da ste zdravi i da virus nije stigao do vas jer ste, recimo, mladi i nemate tegobe. Mladi su najveći prenosioci virusa. Zbog svega toga je vrlo važno da svi nose maske, drže distancu, peru ruke i da se redovno obavlja dezinfekcija.
On je objasnio i da upravo zato što je teško pohvatati hiljade i hiljade kontakata postoji skrining.
– To vam je u prostom prevodu prosijavanje, a znači da ispituješ jednu sredinu i u njoj pronalaziš novozaražene. Ideš ciljno, u školu ili radni kolektiv, ili možda redakciju, dio grada. Za to treba da imaš povod – da se povećava broj prvih pregleda ili da odatle pristižu u bolnice više nego iz ostalih krajeva. I baš zato su procjene da ima mnogo više zaraženih, čak i do 10 puta, nego što su zvanične brojke – naglasio je Tiodorović.
Profesor je dodao da su među novozaraženima doskoro mladi starosti između 20 i 40 godina činili 80 odsto, ali sada se ta podjela pomjera ka starima od 40 do 60 godina, kojih je već 40 odsto.
– To pomjeranje virusa u starije grupe znači da se on lakše širi, a to znači i teži oblici oboljenja koji će napuniti bolnice. Ali treba praviti razliku između onih koji pokažu pozitivnost od onih koji su bolesni – rekao je i naveo da niko živ ne može sve da testira i da to ne uspjeva ni jednoj Njemačkoj, Francuskoj, a tek ne SAD.
Nove mjere – selektivno zatvaranje?
Nove mjere biće onog trenutka kad situacija postane ozbiljna da ne može da se kontroliše. I nije tu stvar u brojevima, već u ocjeni situacije. U Beogradu 1.000 novozaraženih je kao 200 u Nišu, pa kreće selekcija mjera. Prvo skraćivanje rada ugostiteljskih objekata do 21 sat, pa da nema muzike i točenja alkohola poslije toga. Druga faza je još ozbiljnija – zatvaranje bioskopa, pozorišta. Pa smanjenje okupljanja na 10 osoba, i pet ako treba. I ne mora to da bude cijeli Beograd, može da bude dio grada – kazao je Tiodorović.
Zapostavljena prevencija
Zapostavljena je preventiva, specijalisti preventivne medicine, gdje spadaju i epidemiolozi, higijenolozi, mikrobiolozi, virusolozi, kao i niz godina infektolozi i pulmolozi. Godinama je ograničen broj specijalizacija za epidemiologiju. A epidemiolozi se ne bave samo zaraznim bolestima već i masovnim obolijevanjima, hroničnim nezaraznim bolestima, kao što je praćenje malignih, kardiovaskularnih oboljenja. Pandemija nam je pokazala da moramo mnogo više da razmišljamo o preventivnoj medicini – istakao je Tiodorovićm piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu