Zašto su baš sad odlučile da postanu članice CNN donosi tekst o cijeloj situaciji.
Dok su druge nordijske zemlje poput Norveške, Danske i Islanda bile originalne članice NATO, Švedska i Finska u savez nisu ušle zbog istorijskih i geopolitičkih razloga.
I Finska, koja je 1917. proglasila nezavisnost od Rusije, i Švedska su za vreme hladnog rata zauzele neutralan stav odbivši savez sa SSSR i SAD. Za Finsku je to bilo posebno teško jer su s tadašnjim autoritativnim režimom dijelili veliku granicu. Kako bi održali mir, Finska je tu i tamo ugađala zahtjevima SSSR.
Obje države pristupile su EU 1995. godine pa su politike uskladile sa Zapadom, ali su i dalje odbijale da pristupe NATO. I Finska i Švedska imale su svoje razloge za to. Za Finsku su oni bili više geopolitički. Pretnja za Rusiju je opipljivija jer dijele granicu dugu 1.335 kilometara.
– Finska je bila izložena zemlja, a mi smo bili zaštićena zemlja – rekao je bivši švedski premijer Karl Bildt za CNN.
Naime, iako su samostalna država, geografski je Švedska u istom strateškom okruženju kao i njeni liberalni demokratski susedi. Finska i Švedska bliski su partneri već deset godina, a Stokholm je odluku o pridruživanju NATO gledao kao pomoć pri održavanju mira u Helsinkiju.
Od čega se sastoji članstvo u NATO?
Razlog zašto se većina zemalja pridružila NATO je član 5. Naime, u njemu stoji da će se napad na jednu zemlju članicu smatrati napadom na sve.
Poenta člana 5 bila je odvraćanje SSSR od napada na demokratske zemlje koje nisu imale dovoljno vojne sage. Član 5 garantuje da će cijeli savez, uključujući i veliku američku vojsku, koristiti svoje vojske kako bi zaštitio članice ako ih neko napadne.
Bildt je rekao kako ne vidi da će ijedna zemlja graditi nove vojne baze nakon pristupa NATO. Rekao je kako bi pridruživanje NATO prije donijelo više zajedničkih vojnih vježbi i planiranja među zemljama članicama. Švedske i finske vojne snage takođe bi učestovale u NATO operacijama širom svijeta.
Zašto Rusija prezire NATO?
Vladimir Putin na NATO gleda kao na oružje upereno u Rusiju, uprkos činjenici da su se većinu postsovjetskih godina fokusirali na probleme poput terorizma i na očuvanje mira.
Prije nego što je izvršio agresiju na Ukrajinu, Putin je jasno dao do znanja da vjeruje da se NATO previše približio Rusiji i da bi se trebao vratiti na granice iz 1990. godine, prije nego što su se neke zemlje susjedi Rusije pridružile NATO.
Želja Ukrajine za ulazak u NATO, kao i njihovo partnerstvo s NATO, Putinu izgledaju kao korak ka potpunom članstvu u tom savezu i upravo to Putin koristi kao jedno od opravdanja za invaziju, prenosi Indeks.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu