back button
reload

Društvo

OBJAŠNJENJE VIRUSOLOGA “Što korona bude duže među ljudima više će mutirati”

Što se virus korona bude duže zadržao među ljudima, više će mutirati, a mutacije tog virusa postale su već danas najveća prijetnja za čovjeka.

OBJAŠNJENJE VIRUSOLOGA “Što korona bude duže među ljudima više će mutirati”
FOTO: STRAHINJA ACIMOVIC/TANJUG

Za osnovni oblik SARS-CoV-2 napravljena je vakcina. Međutim, postavlja se pitanje šta je sa mutiranim oblicima britanskom, južnoafričkom, brazilskom varijantom virusa i da li vakcina štiti i od njih.

Virusolog sa Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu Ana Banko kaže za Tanjug da su istraživanja pokazala da odobrene vakcine imaju efekta i na mutirane sojeve, da najmanje zabrinjava britanski soj, ali da je efikasnost vakcina smanjena na južnoafričkom soju.

Napominje da su dosadašnje studije o efikasnosti vakcina na mutirane sojeve virusa nedovoljno obimne i da je potrebno više vremena.

– Proizvođači vakcina su u ovom trenutku dali najlošije rezultate za Novavaks i Džonson i Džonson, čije vakcine tek treba da se odobre. Njihova efikasnost za osnovni oblik SARS-CoV-2 je oko 90 odsto, a efikasnost na južnoafričku varijantu virusa pada na 50 do 60 odsto – rekla je Banko.

To znači da južnoafrički oblik mogu da prepoznaju antitijela koja su se razvila u organizmu prirodnim putem (infekcijom) ili vakcinacijom, ali će efikasnost antitijela biti znatno niža u zavisnosti od vakcine.

Pročitajte još

Banko objašnjava da SARS-CoV-2 spada u RNK viruse i da oni imaju osobinu da mnogo više mutiraju nego DNK organizmi.

Poredeći ga sa drugim RNK virusima, recimo sa gripom, virus korona mutira manje, ali je problem što je trenutno mnogo ljudi zaraženo i što pandemija dugo traje te se mutacije nakupljaju.

Mutacije, u najvećem broju slučajeva, nemaju nikakav značaj ili su čak štetne za virus. Međutim, kada je ogroman broj ljudi zaražen i kada pandemija dugo traje, dešavaju se i promjene koje virusu omogućavaju bolji i duži opstanak među ljudima.

Čak se pokazalo da kod pacijenata koji nemaju zdrav imuni odgovor (imunosuprimirani bolesnici), virus se zadržava u tijelu više mjeseci, te da dolazi do mutacije virusa u organizmu pacijenta.

– Sumnja se da je i britanska varijanta virusa tako nastala. To je jedno od mogućih objašnjenja – navela je ona.

Mutacija virusa ima mnogo, ali su u ovom momentu za čovječanstvo najvažnije one koje su vezane za S protein, a to je mjesto kojim se virus vezuje za ćelije čovjeka. One virusu omogućavaju lakše i brže vezivanje za ljudski organizam, što za čovjeka nije dobro.

Takođe, mutacije na ovom mjestu otvaraju mogućnost da virus izbjegne imunski odgovor. Ukoliko su značajne izmjene na tom proteinu, antitijela koja se stvaraju kod čovjeka preležanom infekcijom ili vakcinacijom ne prepoznaju tako izmijenjen S protein, što znači da nas antitijela više ne štite.

– Zato su te mutacije nama najznačajnije. Za sada je dokazano više od 20 mutacija koje se nalaze na ovom nivou – pojasnila je Banko.

FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA
FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA

Navodi da je za britansku varijantu virusa dokazano da se brže širi, a da južnoafrička i brazilska varijanta virusa zabrinjavaju po pitanju efikasnosti našeg imunskog sistema.

– Posljednjih nekoliko nedjelja su vrlo obimna istraživanja na tom polju da li nas vakcine štite i od tih varijanti i da li nas prethodno stečena antitijela iz preležanog kovida štite. Dosadašnje studije, koje su nedovoljno obimne jer nije prošlo dovoljno vremena, govore da naša antitijela mogu prepoznati i te varijante ali da je efikasnost antitijela ipak niža nego što je sa dominantnim varijantama ali i sa britanskom. Dakle kod britanske varijante ne postoji ta opasnost, međutim kod južnoafričke postoji – ističe Banko.

Povratak starom načinu života

Kada se može očekivati vraćanje uobičajenom načinu života kakav je bio prije pandemije niko precizno ne može da kaže, to zavisi od više faktora- koliko je građana do sada inficirano virusom, ali i od obima vakcinacije, a to u svim zemljama nije isto jer nisu svima isto dostupne vakcine.

– Mi ovde imamo globalni problem. Lokalno rješavanje problema neće nas potpuno relaksirati i omogućiti normalu što se tiče kvaliteta života koji smo imali. Mi se borimo sa vremenom. Brzina vakcinacije je važna ne samo da se suzbije pandemija, već da se skrati vrijeme preživljavanja virusa u ljudima, kako bi se on što manje mijenjao i pravio nam budući problem – pojasnila je Banko.

Pročitajte još

Vakcinacijom će se, navodi, spriječiti i širenje virusa. To potvrđuju najnoviji podaci AstraZeneke (proizvođač vakcina) koji kažu da bi vakcina, osim sprečavanja obolijevanja, mogla da utiče i na smanjenje prenošenja virusa.

– U svojim preliminarnim istraživanjima vakcinisanih osoba oni su im redovno radili PCR test, bez obzira da li su imali simptome ili ne. Dokazano je da je transmisija virusa kod vakcinisanih za dvije trećine manja nego kod onih koji nisu. To je važan rezultat koji nam govori da vakcina štiti od obolijevanja, ali bi mogla i da utiče na smanjivanje transmisije virusa – naglašava Banko.

Sprečavanje prenošenja virusa važno je jer ima osoba koje ne mogu da prime vakcinu – trudnice, djeca do 16 godina, imunosuprimirani pacijenti.

Na pitanje koliko dugo antitijela mogu da štite od virusa, sagovornica kaže da se kod preležane infekcije antitijela zadržavaju minimum šest mjeseci, ali da kod težih oblika infekcije imunitet duže traje.

– Trajanje samog imuniteta ne zavisi samo od antitijela. Imamo i memorijski imunitet koji bi trebalo da nas dovede u situaciju da sa ponovnim kontaktom sa virusom ponovo sintetišemo antitijela – navela je ona.

Koliko se zadržavaju antitijela u organizmu kod vakcinisanih osoba još se precizno ne zna, ali se u narednom periodu očekuju i ti rezultati. Virusolozi vjeruju da će imunitet koji daje vakcina duže da traje od prirodnog imuniteta.

Na pitanje da li će se građani koji su sada vakcinisani morati da se vkcinišu i na jesen Banko odgovara: Ne vjerujem da će na jesen, ali u nekoj budućnosti možda da.