Prethodne godine sistemi su izgrađeni i u Donjem Crnjelovu na 500 hektara, pa će ovim biti okončan projekat navodnjavanja ukupno 1.200 hektara oranica.
Za ovu investiciju Vlada Republike Srpske je obezbijedila 10,5 miliona maraka kreditnih sredstava Svjetske banke, a Grad Bijeljina učestvovao je sa 15 odsto.
Navodnjavanje povrtarskih i ratarskih kultura sistemom kapaciteta 350 litara u sekundi biće jednostavnije i jeftinije. Pritisak na hidrantima biće pet bara, pa će poljoprivrednici moći da koriste sve tehnike zalivanja – kap ko kap, rasprskavanjem i tifonima.
I trud i novac
Poljoprivrednik iz Batkovića Predrag Arsenović proizvodi povrće na 4,5 hektara. Ovaj sistem olakšaće mu rad.
– Imam na svojim oranicama oko 200 metara cijevi, imam agregate i pumpe i time zalivam kupus. Sad će mi biti mnogo lakše, dođem na njivu i odvrnem vodu. I ne samo meni, nego svima u našem selu, pa i Ostojićevu – kaže domaćin.
On je siguran da će se njemu navodnjavanje itekako isplatiti, s obzirom na to da obrađuje veliku površinu i jedan je od većih povrtara u ovom dijelu Semberije.
Poljoprivrednici će uštediti i trud i novac. Imaće hidrante na parceli na koje će moći da prikopčaju crijevo za vodu, pa im više neće biti potrebne pumpe.
Troškovi
Član Savjeta MZ Batković Dragan Mihojlić kaže da su, iako se na ovom području relativno lako dolazi do vode, skupi troškovi zalivanja, pogotovo imajući u vidu cijenu goriva.
– Sad ćemo na tome dobro uštediti. Još jedino ne znamo da li će se i po kojoj cijeni plaćati priključak i hoćemo li moći to priuštiti – naglašava Mihojlić.
Napominje da je, osim mogućnosti navodnjavanja oranica, mještane obradovala i činjenica da su ovi kanali izgrađeni još u vrijeme Austrougarske, sada očišćeni od šiblja i korova i da predstavljaju pravi park prirode.
Uslovi za dobre prinose
Smanjene troškove, a veću dobit imaće i PD “Semberija” na 200 hektara.
Branimir Andrić, direktor ovog dobra, koje na oko 2.500 hektara sije ratarske kulture, kaže da je navodnjavanje jedan od neophodnih preduslova za dobre i kvalitetne prinose.
– Projektovano je da će na kanalu Visoč biti otvorena dva ventila i tako ćemo puštati vodu u odvodne kanale koji su projektovani za navodnjavanje. Preko ljeta ćemo tako podizati nivo podzemne vode, kao i vlažnost u vazduhu, što će omogućiti u uslovima sušnih godina dobar rod usjeva – objašnjava Andrić.
Vlasnik građevinskog preduzeća “Higra”, koje izvodi radove, Dragan Sarić objašnjava da su svi cjevovodi i objekti završeni, pa će i radovi biti završeni mnogo prije roka, koji ističe 30. novembra.
– Na ovom hidromelioracionom području ima oko 60 kilometara kanala, a nivo podzemnih voda biće podignut duž 20 kilometara kanala. Pumpna stanica ista je i za Batković i Crnjelovo – kaže Sarić.
Cijena navodnjavanja velikih sistema značajno je niža po jednom hektaru u odnosu na indvidualne sisteme. Priključak će biti besplatan, a cijena korištenja zavisiće od broja korisnika.
Cijena još nije definisana
Stefan Mitrović iz Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih objekata RS kaže da, s obzirom na to da ovaj sistem nije završen, cijena još nije definisana, odnosno još nije utvrđeno koliko će krajnji korisnici plaćati korišćenje vode.
U okviru ovog projekta urađena je i rekonstrukcija i sanacija kanala u dužini od 12,5 kilometara – od izlaska iz grada Bijeljina do ušća u Savu.
Navodnjavanje oranica preduslov je za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, naglašavaju i stručnjaci. U Semberiji se trenutno navodnjava oko 2.000 hektara, a planirana je izgradnja sistema za navodnjavanje na ukupno 11.000 hektara oranica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu