Društvo

ŠTEDIŠE UZ BOK RADIŠAMA Oročili ste 1.000 KM, evo koliko ćete biti BOGATIJI za godinu dana

Banke u BiH su se samo prije nekoliko godina takmičile koja će ponuditi veću kamatnu stopu na štednju, a danas nude minimalne kamate ili uopšte ne daju prinose.

ŠTEDIŠE UZ BOK RADIŠAMA Oročili ste 1.000 KM, evo koliko ćete biti BOGATIJI za godinu dana
FOTO: SHUTTERSTOCK

Tako su u šest godina prosječne kamatne stope, po podacima Centralne banke BiH, na oročenu štednju u KM valuti do godinu dana smanjene za čak 88 odsto. Drugim riječima, onaj ko oroči štednju na godinu dana od banke će da dobije na to još 0,246 odsto, dok je prije šest godina u tom slučaju mogao u prosjeku da dobije zaradu od 2,079 odsto.

To znači da ćete na uloženih 1.000 maraka na kraju oročenja dobiti manje od dvije i po KM, što neodoljivo upućuje na prolaznost mudrosti u poslovici: “U radiše svega biše, u štediše još i više”.

Slično je i štednjom u evro valuti, gde je kamatna stopa na oročenju štednju u prosjeku smanjena za oko 86 odsto.

Primjera radi, 2012. godine postojale su akcije banaka na oročenu štednju pa je tako bilo moguće na 13 mjeseci zaraditi ček pet odsto, a sada kamata na taj period iznosi svega 1,1 odsto.

Nulta stopa

Većina banaka u svojoj ponudi na štednju po viđenju građanima nude kamatnu stopu od 0,00 odsto, što je isto kao i kada novac bude na tekućem računu.

S druge strane, ukupna štednja građana u Bosni i Hercegovini u šest godina je porasla za oko četiri milijardi maraka i sada iznosi oko 11,6 milijardi konvertibilnih maraka.

Radovan Bajić, direktor NLB banke Banjaluka, za Srpskainfo kaže da su kamatne stope na štednju samo odraz stanja na tržištu.

Ni kamate na kredite nikada nisu bile niže. U državi su svi plasirani krediti pokriveni depozitima, pa banke nemaju razloga da se takmiče u prikupljanju novih depozita tako što bi plaćali visoke kamatne stope – objašnjava Bajić.

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
Radovan Bajić

Dodaje i da banke u BiH na višak novca, odnosno depozita kod Centralne banke, plaćaju negativnu kamatnu stopu, što je dodatni trošak bankarima.

– Na depozite imamo troškove nadzora, osiguranja, te plaćamo negativne kamatne stope kod banaka u inostranstvu za novac koji kod njih imamo zbog platnog prometa – navodi Bajić.

Zato su, kako kaže, gotovo kod svih banaka depoziti po viđenju bez prinosa.

On kaže da se u narednih godinu dana, po prognozama analitičara, može očekivati mirovanje kamatnih stopa i na kredite i štednju, a nakon toga blagi rast.

Multimilioneri

Podaci Agencije za osiguranje depozita BiH pokazuju da ukupan broj deponenata u svim bankama iznosi 2,8 miliona.

– Riječ je o zbirnom pregledu, gdje se u ukupnom broju jedan deponent može naći i 23 puta, zbog sistema osiguranja po deponentu po banci članici – objašnjavaju u ovoj agenciji.

U Agenciji za osiguranje depozita BiH dodaju da 2,74 miliona deponenata ima štednju do 50.000, a 41.408 njih preko ovog iznosa.

– Trenutno osigurani depozit iznosi 50.000 KM, zajedno sa obračunatom, odnosno pripadajućom kamatom po deponentu po banci članici. Krajem septembra ove godine ukupna štednja građana iznosila je 11,2 milijarde KM, a riječ je o svim deponovanim sredstvima građana kod banaka članica zajedno sa pripadajućom kamatom – kažu u ovoj agenciji u kojoj, međutim, nismo uspjeli da saznamo koliko građana raspolaže kolikom štednjom.

Međutim, nekoliko istraživanja pokazalo je da u BiH živi oko 100 multimilionera, čije bogatstvo vrijedi nešto više od 10 milijardi KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu