
(VIDEO) Dragan Pajić o programu "Srpska koja stvara" "Državu moramo početi gledati kao firmu koja na kraju godine MORA IMATI REZULTAT"
Ne možemo dozvoliti da imamo najviše ekonomista po glavi stanovnika, a imamo najlošiju ekonomiju.

Ne možemo dozvoliti da imamo najviše ekonomista po glavi stanovnika, a imamo najlošiju ekonomiju.

Ako ste mislili da je septembar mjesec u kojem uglavnom stradaju kućni budžeti zbog nabavke udžbenika, zimnice i ogrjeva, domaći naftaši su se potrudili da vas demantuju.

Ako ste mislili da se ljudi najčešće razvode dok su još u dvadesetim, statistika kaže drugačije. Najviše muškaraca u Srpskoj brak je završilo u četrdesetim, dok se kod žena kao najkritičnije izdvajaju kasne tridesete.

Mlade, svježe, tek ubrane. Tako prodavci na pijaci opisuju povrće koje danas privlači pažnju kupaca, ali ne samo zbog izgleda.

Jutro je u mnogim krajevima osvanulo vedro, ali veoma svježe. Temperature su ponegdje pale i ispod 10 stepeni. Ipak, tokom dana biće i sunčanije i toplije.

Sve manje djece, sve manje radnika, a sve više penzionera i ljudi u dubokoj starosti. Tako u nekoliko brojki izgleda demografska slika Republike Srpske.

Četiri puta iznad 40 stepeni izmjereno je u Banjaluci, a čak 21 dan preko 35 u Rudom. Avgust ove godine je na brojnim mjernim stanicama postao najtopliji mjesec ikada.

Svježa jutra, pa i magla i poneki prvi mraz na planinama polako najavljuju ranu jesen. Ipak, pred nama je vikend sa više sunca, ugodnim temperaturama i bez ljetnih žega.

Cijene povrća na pijacama i u marketima ove jeseni mnogima su pomrsile planove za zimnicu. Dok domaćice pokušavaju da pronađu najpovoljniju opciju, računica pokazuje da će tradicionalna priprema ajvara, pinđura i kiselog povrća ove godine biti ozbiljan udar na kućni budžet.

Zamislite da ste turista koji se s jadranske obale zaputio ka Banjaluci. Isključili ste GPS, jer želite onaj staromodni, autentični osjećaj putovanja. Pratite znakove, logiku i signalizaciju. Prolazite prelijepe predjele, ali kako kilometri odmiču nikako da naiđete na putokaz koji govori da ste na pravom putu za Banjaluku.

U Banjaluku je konačno stiglo dugo očekivano osvježenje. Nebo se zacrnilo, zagrmjelo je, a onda se nad gradom otvorio pljusak.

Pred nama je godišnje doba koje je, prisjetiće se mnogi, nekada asociralo na miris zimnice i školske torbe. Danas asocira na finansijski slom.

„Tražim stan do 400 KM sa režijama“. Oglas na koji se još niko nije javio. Jer, očigledno, teško da se može naći prostor za život po toj cijeni u Banjaluci.

Kraj je avgusta znači jedno. Duge kolone na graničnim prelazima i predugo čekanje.

Banjalučki vozači ponovo moraju dobro paziti na sat i na brisače. Nova odluka o parkingu je stupila na snagu, naplata se sprovodi, a obavještenja o kaznama ostavljaju se čak i u večernjim časovima.

Nije problem samo u smeću. Problem je u tome što neko misli da je dovoljno iznijeti kesu otpada i ostaviti gdje mu se učini zgodno.

Ljeta koja smo nekada smatrali anomalijama postala su naša surova realnost. Sve češći toplotni talasi, presušena riječna korita i šumski požari koji gutaju čak i dijelove Bosne, gdje ranije nisu bili uobičajeni, signal su da se klima mijenja.

Vrućina ne popušta, samo malo spušta gas. Nakon temperatura koje su juče u pojedinim krajevima išle do, pa i preko 40 stepeni, Srpsku narednih dana očekuje tek blago osvježenje. Ali ne ono pravo koje mnogi priželjkuju.

Banjalučki vatrogasci gotovo svakodnevno izlaze na teren zbog požara na otvorenom. Za to vrijeme, pojedinci kao da ne mare za upozorenja i rizik koji sa sobom nosi paljenje vatre u prirodi.

Vlada Republike Srpske dala je „zeleno svjetlo“ za projekat proširenja kapaciteta i opremanja Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.