
(FOTO) NEPRAVDA NA TANJIRU Po plati daleko ispred nas, ali je zato nama HRANA SKUPLJA nego u prosperitetnoj Švedskoj
Prosječna neto plata u Srpskoj za januar iznosila je 1.312 KM. U Švedskoj je prosječna plata 3.830 evra ili 7.468 KM.

Prosječna neto plata u Srpskoj za januar iznosila je 1.312 KM. U Švedskoj je prosječna plata 3.830 evra ili 7.468 KM.

Navikli smo mi da jedemo uvezene proizvode, voće i povrće. Ali, znate li da možemo da pazarimo i voće uzgojeno i dovezeno iz Vijetnama, Gvatemale, Perua, pa i Moldavije?

Prije neki dan mnogi su vjerovatno prokomentarisali informaciju kako su u Beogradu jagode dostigle basnoslovnu cijenu. Ali, oni koji su danas pogledali cijenu jagoda u Banjaluci u najmanju ruku su zabezeknuti.

Pola mjesečnog budžeta, koliki god da je, potrošimo na hranu. Ne zato što smo izjelice, volimo da se gozbimo, hodamo po restoranima, već zato što je kod nas hrana nezamislivo skupa. Em vidimo, em osjetimo po tanušnim novčanicima.

Ko god je prošao podzemnim prolazom za pješake na zapadnom tranzitu bar jednom je mogao da vidi hrpe smeća.

Tako nekakvo vrijeme došlo da nekad „sirotinjska namirnica“ postaje sve skuplja. I ko bi mogao i da pomisli da će kilogram krompira biti skuplji od kilograma banana, limuna ili brašna.

Širenjem grada, odnosno ekspanzijom novogradnje, povećava se i potrošnja električne energije, što je logično. U proteklo vrijeme u Banjaluci je u par navrata nestalo struje, nekada na samo nekoliko minuta, nekada duže. Pitali smo “Elektrokrajinu” šta je razlog za to.

Ovog februara, sudeći po temperaturama, čini se kao da smo već uveliko u proljeću. Puno sunca, malo kiše i temperatura od 18 ili 20 stepeni. Ozbiljnijeg zahlađenja za sada nema. Kao ni izražene kiše ili snijega. Ali, ne treba odložiti zimske jakne. Mart, ali i april i te kako znaju da iznenade.

Grčka, Švajcarska, Njemačka, Holandija, Španija, Belgija, Francuska… Za mnoge su ove zemlje asocijacija za uređene sisteme, dobar standard i izbor za putovanja.

Banjalučani, koji se griju na struju, najčešće koriste noć i vikende da zagriju prostorije, jer je tada niža dnevna tarifa, u narodu poznatiji kao period "jeftine struje". Međutim, neki su primjetili nelogičnosti na dostavljenim računima zbog čega se se obratili “Elektrokrajini”.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano, a krajem dana očekuje se naoblačenje koje će tokom noći donijeti slabe padavine.

Ako živite u BiH i imate namjeru ili želju da kupite stan u Banjaluci ili Sarajevu, pripremite hrpu živaca i vremena i gomilu novca. I budite svjesni da za sličan iznos možete da pazarite nekretninu u jednom od gradova na turskoj obali ili jednom švedskom gradu koji ima približan broj stanovinika kao Banjaluka.

U 16 opština Srpske, onih malih i nerazvijenih, najmlađi nemaju mogućnost da budu dio predškolskog programa, jer u njima nema vrtića.

Kada je odlučeno da minimalna plata u Republici Srpskoj bude 900 KM, podigli su se mnogi da se čuje njihov glas. Najglasniji su, čini se, bili oni “najveći”, koji zapošljavaju dosta ljudi, ali ubiru i solidan prihod. O malim preduzetnicima, zanatlijama, ništa se posebno nije čulo. Ni kako rade, ni kako će im biti. A da im je dobro, nije.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, druge zaredom, jer su trgovce ohrabrile nove poticajne mjere u Kini i stabilan rast američke privrede, što bi trebalo podržati potražnju za 'crnim zlatom'.

Pregled zgrade Gradske uprave Banjaluka, gdje je jutros stigla dojava o postavljenoj bombu, je završen i radnici se polako vraćaju unutra.

Skuplji hljeb, meso, banane. Skuplje mlijeko, deterdžet za suđe, gorivo i čokolada. Biće nam skuplje i šišanje, ljepljenje cipela i mijenjanje rajsferšlusa.

Od kada je minimalac u Srpskoj "skočio" na 900 maraka, polemisanje oko najniže plate ne prestaje. Poslodavci viču kako su ugroženi, a građani skoro svakodnevno gledaju kako jedna po jedna stvar poskupljuje.

Karcinom grlića materice spada među najčešće i najsmrtonosnije oblike raka kod žena, ali je istovremeno jedan od najlakše izlječivih ukoliko se otkrije na vrijeme, ističu ljekari.

Kada se spomene Republički zavod za statistiku, mnogima prvo na pamet padnu suvoparni podaci o broju stanovnika, zaposlenosti, nezaposlenosti, broju registrovanih automobila, broju sklopljenih i razvedenih brakova.