Politika

"Biračima je muka od politikanstva" Sprema se najduža izborna kampanja u posljednjih 12 godina u Beogradu, a jedna stvar biće IZAZOV ZA SVE STRANKE

Ukoliko se ispuni ono što je najavljeno i 3. aprila izbori u Beogradu budu raspisani za 2. jun svjedočićemo situaciji kojoj do sada nismo - najdužoj izbornoj kampanji u posljednjih 12 godina.

glasačka kutija
FOTO: SAMIR JORDAMOVIC/ANADOLIJA

Biće to veliki izazov za sve učesnike, a ključno pitanje neće biti za koga će birači glasati, već da li će izaći na izbore.

Izborna kampanja će, ako se najavljeni scenario obistini, trajati čak 57 dana, a sa još tri dana izborne tišine tačno 60 dana.

Ranija praksa: 46 dana nakon raspisivanja održani su beogradski izbori 2023, 47 dana nakon raspisivanja održani su opšti izbori 2022, 49 dana nakon raspisivanja održani su parlamentarni i lokalni izbori.

Uz to, u junu ili julu bi trebalo da budu održani i redovni lokalni izbori u 17 gradskih opština u Beogradu, prvi termin za njih je nedjelja, 9. jun. Sve to otvara prostor i da se izborna kampanja u Beogradu produži i na više od tri mjeseca.

Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, podsjeća da Beograd praktično nije ni izašao iz kampanje nakon održanih decembarskih izbora, i da će ključno pitanje biti, ne za koga će birači glasati, već da li će izaći na izbore.

– Ljudi su već opredijeljeni, i malo je prostora da se utiče na birače. Tako će se kampanja i praviti, da motivišu ljude da izađu na izbore, i to ne svih 57 dana već posljednje dvije nedjelje – kaže Klačar.

“Građanima je muka od politikanstva”

Sa tim je saglasan i Vladimir Pejić, izvršni direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja. On kaže da su se ljudi ispraznili i energetski i na svaki drugi način i da mora da se podigne volja birača, ali ne kroz agresiju.

– I prošla kampanja je bila žestoka i prljava, mislim da se ljudima smučilo, a ako se ovoga puta pretjera moglo bi da ima kontraefekat. Biračima je muka od politikanstva, a naročito od agresije. Zato treba naći pravu mjeru između aktivne i surove kampanje, a da se ne pređe granica pristojnosti – kaže Pejić.

Na birališta u Beogradu izlazi se ponovo jer aktuelna vladajuća koalicija nije uspjela da formira većinu nakon decembarskog glasanja.

Klačar kaže da će se kampanje intenzivirati, ali ponajviše u slučaju Srpske napredne stranke.

– SNS će mijenjati alatke, koristiće sve tehnike, kanale, društvene mreže, televizijske spotove, tribine, a sve kako bi došli do birača koji inkliniraju ka udesno. Počeli su sa kampanjom vrata do vrata kako bi se obratili svojim pristalicama, a ne ljudima koji imaju dileme. Time ujedno ne iritiraju opoziciju i ne alarmiraju javnost već do svoje ciljne grupe dolaze na tih i praktičan način – kaže Klačar.

“Šta preostaje opoziciji”

Opozicija je, dodaje Klačar, sve karte stavila na homogenizaciju i pokusaće da održi birače tako što će se fokusirati na dokaze o izbornoj krađi.

– To im neće biti dovoljno i vjerovatno će pokušati sa promjenama, da promijene ljude na listama, čak i nosioce i da ponude novi model kojim bi motivisali svoju publiku. Jer i opozicioni birači su umorni, i za njih je pitanje kako da se pojave na biralištima imajući u vidu česte izbore, prevelika očekivanja i zahtjeve koji nisu ispunjeni – rekao je Klačar.

Pročitajte još

On zaključuje da je atipično za SNS da kampanja traje 57 dana, jer je do sada uvijek raspisivala izbore u periodu koji su bili na donjem zakonskom minimumu. A to je na oko 45 dana. Sada je drugačije jer je vezana rokovima, ali i kompromisu prema opoziciji. Formalni početak kampanje će promijeniti samo činjenicu šta je strankama obavezno da rade, počeće da prave izvještaje o finansijskim troškovima – kaže Klačar.

Šta kaže zakon?

Izbori će biti održani 2. juna, a za sada se zna samo jedan kandidat za gradonačelnika – Aleksandar Šapić koji će u ime SNS i SPS ponovo trčati trku za prestonicu.

Ovo će biti peti po redu izbori u Beogradu od 2014. godine, a očekuje se da bude manje lista imajući u vidu da su naprednjaci i socijalisti najavili da će zajedno izaći da izmjere podršku birača, piše Blic.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proći manje od 45, ali ni više od 60 dana, što su rokovi koji važe i za parlamentarne izbore. U praksi je to obično bilo između 45 i 50 dana, u koje je uključena i izborna tišina, koja počinje 48 časova prije dana glasanja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu