U prvih šest mjeseci ukupan izvoz iznosio je 9,06 milijardi KM i veći je za 4,67 odsto, odnosno 404,5 miliona KM u odnosu na isti period lani, dok je uvoz dostigao 15,80 milijardi KM, uz rast od 5,71 odsto odnosno 853,5 miliona KM.
Spoljnotrgovinski deficit povećan je za 7,13 odsto i iznosi 6,74 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na 57,3 odsto.
Vodeći spoljnotrgovinski partneri BiH po obimu razmjene bili su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija, pri čemu su Hrvatska, Njemačka, Austrija, Srbija i Slovenija najznačajnija izvozna tržišta, dok u uvozu dominiraju Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Vjekoslav Vuković rekao je da je posebno značajno da je gotovo 77 odsto ukupnog izvoza BiH plasirano na tržište EU, pri čemu snažan rast izvoza u Hrvatsku i Njemačku potvrđuje otpornost domaće privrede i njenu sposobnost da zadrži poziciju na najvažnijim izvoznim tržištima, uprkos usporavanju industrijske aktivnosti u EU i globalnim ekonomskim izazovima.
– Istovremeno, gotovo nepromijenjen trgovinski deficit i dalje ukazuje na izraženu zavisnost BiH o uvozu, zbog čega je u narednom periodu neophodno nastaviti jačati izvoznu konkurentnost domaćih kompanija, intenzivirati izvozne aktivnosti i diverzifikovati izvozna tržišta – istakao je Vuković.
Predstavnik Sektora za makroekonomski sistem pri Komori Belma Alihodžić rekla je da su najveću izvoznu vrijednost ostvarile izolovane žice i to 495,8 miliona KM, električna energija 346,96 miliona KM, konstrukcije od željeza i čelika 296,5 miliona KM, rude olova i koncentrati 296,1 milion KM, te dijelovi za motorna vozila 295,6 miliona KM.
Prema njenim riječima, značajan doprinos izvozu dali su i proizvodi od aluminija, uključujući aluminijum u sirovim oblicima – 245,1 milion KM, konstrukcije od aluminijuma 131,3 miliona KM i šipke i profile od aluminijuma 129,2 miliona KM, što potvrđuje važnost metalske industrije za ukupni izvoz BiH.
Ona je istakla da je drvna industrija zadržala značajno mjesto u izvozu i to kroz ostali namještaj u vrijednosti od 224 miliona KM i rezanu građu 213,5 miliona KM, te dodala da je među vodećim izvoznim proizvodima i vojna municija (TB 9306) sa ostvarenih 152,2 miliona KM.
Dvadeset najznačajnijih uvoznih proizvoda, kako je istaknuto, u analiziranom periodu ostvarilo je vrijednost od 5,34 milijarde KM, odnosno 34 odsto ukupnog uvoza, a najveći udio imaju naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala i to 1,4 milijarde KM, zatim putnički automobili 671,2 miliona KM i lijekovi 444,8 miliona KM.
Značajan uvoz prehrambenih proizvoda ukazuje na kontinuiranu zavisnost domaćeg tržišta o uvozu pojedinih prehrambenih artikala.
Rast izvoza BiH u prvom polugodištu, kako su istakli predstavnici Komore, prvenstveno je rezultat snažnih rezultata sektora metala, mašina i elektroindustrije, koji su ublažili negativne efekte pada izvoza energije, te prehrambenih i hemijskih proizvoda.
Istovremeno, analiza upozorava da usporavanje prerađivačke industrije u EU, stagnacija proizvodnje kapitalnih dobara i rast troškova energije predstavljaju sve veći izazov za izvozno orijentisane kompanije iz BiH.
“Rezultati potvrđuju da BiH i dalje ima snažnu izvoznu bazu u metaloprerađivačkoj, elektro i mašinskoj industriji, koje su uspjele zadržati konkurentnost uprkos usporavanju evropske ekonomije”, naglasila je Alihodžićeva.
Ona je navela da da zabrinjavaju trendovi, prije svega pad izvoza energije, produbljivanje deficita u agroindustriji, te smanjenje udjela proizvoda više dodatne vrijednosti u pojedinim sektorima.
– To jasno pokazuje da je za dugoročni rast potrebno intenzivnije ulagati u modernizaciju proizvodnje, energetsku bezbjednost i razvoj finalnih proizvoda kako bi domaća privreda zadržala konkurentnost na zahtjevnom tržištu EU – rekla je Alihodžićeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.