Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji, zemlja koja teži demokratiji, ali, kako kažu stručnjaci, radi sve suprotno od toga. Sudeći po do sada viđenom, riječi BiH i demokratija se teško mogu naći u istoj rečenici.
Da se teško u BiH može govoriti o demokratiji govori i činjenica da postojeći Ustav prepoznaje samo tri konstitutivna naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe. Kategorija ostalih nije definisana, odnosno ne zna se ni ko pripada tim narodima, koja su im prava i obaveze.
Osnove odlike demokratije ili vladavine naroda jesu da narod učestvuje u donošenju odluka, što kod nas nije slučaj.
Narod je navikao na to da se posao ne može dobiti na osnovu diplome, na krađe na izborima, kazne, lažna izvještavanja, a slučaj koji je u utorak zadesio Banjaluku je BiH još jednom skrenuo sa puta koji vodi ka demokratiji.
Da demokratija nije skrenula sa puta nego otišla nazad, tvrdi aktivista iz Helšinskog parlamenta građana Aleksandar Žolja.
– Demokratija u BiH nazaduje i mislim da smo je više imali prije 10 godina nego danas. Uzrok svega je kriza, i to ne samo kriza vlasti nego i ekonomska kriza. Četiri čovjeka nam vode državu; to nije demokratija – smatra Žolja.
Dodaje kako je dobar pokazatelj toga gdje se nalazi demokratija i to što izbori nisi bili slobodni.
– Nemamo ni osnovne kapacitete da izvedemo jednu od najosnovnijih stvari demokratije, a to su slobodni i pošteni izbori. Tačno smo po izborima mogli vidjeti kako stojimo sa demokratijom i kada vidite kako se donose odluke i kako se bahato odnose prema ljudima, medijima i onima koji drugačije misle. Oni koji imaju drugačiji stav proglašavaju se neprijateljima. Gdje je tu demokratija – pita Žolja.
Dodaje da se u BiH već više od 20 godina svašta dešava, te da živimo u svijetu krađa, nepotizma, korupcije, neriješenih ubistava.
– I mi smo krivi jer ćutimo. Kao ljudi smo odgovorni, jer samim svojim nereagovanjem stvaramo diktaturu i udaljavamo se od demokratije – smatra on.
O procesu demokratije u BiH bilo je riječi i u istraživanju jednog od najuglednijih magazina u svijetu, britanskog “Ekonomista”, koji je objavio indeks demokratije u 167 zemalja svijeta.
Analiza britanskog magazina “Ekonomist” pokazala da je BiH nazadovala, jer je od 2006. do 2013. bila u sredini. Od 2014. do 2017. pomjerila se jedno mjesto unazad i samo je jedna ocjena dijeli od autoritativnog režima.
Demokratija je dug proces i kome treba najmanje 60 godina da zaživi, tvrdi doktor političkih nauka Vlade Simović.
– Demokratija je proces koji se u nekim zemljama odvija daleko brže, a u nekom sporije. Bosna i Hercegovina je zemlja koja je imala i uzlazne i vrlo dinamične procese razvoja demokratije, ali je imala i procese sagnacija. Možemo da kažemo da od 1997. godine ide intezivnije proces demokratizacije. Taj proces nema željenu dinamiku danas, ali nema sumnje da taj proces nije zaustavljen – objašnjava Simović.
Dodaje da proces demokratije svakako traje, samo je pitanje koliko smo kao građani zadovoljni tom dinamikom.
– Kada govorimo o procesu demokratizacije i liberalizacije društva moramo imati na umu da to u društvu traje 60 godina. Treba da se jedna cijela generacija rodi i preuzme najvažnije funkcije u sistemu kako bi mogli reći da je društvo liberalizovano i demokratizovano, pod uslovom da se u tih 60 godina ne dešava ništa traumatično – objašnjava Simović.
Trendovi u svijetu
Stručnjaci smatraju da nam ni svjetski trendovi ne idu u prilog, jer imamo primjere diktature i u Evropi.
– Kada sam svijet gubi bitku i diktatura pobjeđuje demokratiju, onda nekako svi tonemo. Mislim da smo u silaznoj putanji, u skladu sa trendovima u svijetu. Pratimo tempo Trampa, Erdogana, Putina i Janosa, tako da se može reći da se, prateći te trendove, više približavamo diktaturi nego demokratiji – tvrdi Zolja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu