Formalnu odluku o izborima donosi Vlada, koja mora da ih raspiše najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Ove zakonske i ustavne odredbe Vladi omogućuju raspisivanje izbora na čak pet mogućih datuma između 19. decembra i 19. januara. S obzirom na to da se izbori uvijek održavaju nedjeljom, mogući izborni dani bili bi 22. i 29. decembra, odnosno 5., 12. i 19. januara.
U HDZ su se odlučili za najraniji mogući datum, ali izvori tvrde da u tome nije bilo neke posebne kalkulacije, odnosno kako nisu razmišljali o tome koji bi od mogućih datuma bio povoljniji za njihovu kandidatkinju.
Datumi su bitni
Nema tu nikakve intrige ni nekog posebnog razloga zašto smo se odlučili baš za 22. decembar. I raniji predsjednički izbori bili su krajem decembra, a sa obzirom na ustavne rokove, nema smisla kalkulisati sa datumima u januaru i raspisivati izbore u zadnji čas – rekao je visokopozicionirani član HDZ, uključen u kampanju Kolinde Grabar-Kitarović.
A kalkulacije vezane za najpovoljniji datum izbora mogle bi se vezati za činjenicu da njihov prvi krug pada oko katoličkog Božića, kada je najviše birača u Hrvatskoj, dok drugi krug pada u januaru, u vrijeme školskih praznika, kada su mnogi na skijanju.
Analitičar Žarko Puhovski smatra da ta činjenica nije bez uticaja na mogući ishod izbora i uvjeren je da je izostanak dijela birača zbog zimskih praznika na izborima 2015. godine negativno uticao na rezultat bivšeg predsjednika Ive Josipovića.
– Da nije bilo skijanja i snježnog nevremena, Josipović bi možda i dobio te izbore – kaže Puhovski.
Napominje i da su birači koji su tada nedostajali Josipoviću oni koji bi sada u drugom krugu trebalo “podebljaju” šanse Zorana Milanovića, ako se ostvare prognoze po kojima je njegov ulazak u drugi krug izvjestan.
Bitka za potpise
A da bi se prvi krug predsjedničkih izbora održao 22. decembra, Vlada mora najkasnije u petak 22. novembra da donese odluku o raspisivanju izbora. Objavom te odluke u Narodnim novinama počinju da teku izborni rokovi, tokom kojih svi potencijalni predsjednički kandidati, a ovoga puta ih je čak 15, moraju da prikupe 10.000 potpisa birača da bi im kandidatura postala valjana.
Za prikupljanje potpisa imaju 12 dana, a taj bi rok, odluči li Vlada da izbore raspiđe posljednjeg dana kada je to moguće, završio u srijedu, 4. decembra. Prikupljanje potpisa relativno je jednostavno za kandidate iza kojih stoje političke stranke sa snažnom infrastrukturom, ali ostalima bi to mogao da bude itekakav problem, s obzirom na to da jedan birač može potpisati samo jednu kandidaturu.
Iako i oni bez stranačke infrastrukture samouvereno izjavljuju da će uspjeti da prikupe potrebne potpise, dio njih nestrpljivo iščekuje da Vlada donese odluku o izborima i da im što prije omogući da počnu ovaj zahtjevan posao.
Dio kandidata pritom je bio potpuno nesvjestan činjenice da im je za prikupljanje potpisa potrebna i formalna odluka Vlade i poseban obrazac koji će propisati Državno izborno poverenstvo.
Po potpise će i starleta Ava Karabatić, koja je još prije dvije nedjelje najavila da će krenuti u prikupljanje potpisa na posebnom skupu koji je za tu prigodu namjeravala da organizuje u jednom zagrebačkom klubu. Karabatić je zamislila da biračima ponudi i da se slikaju sa njom, ali kada su je novinari upozorili da joj DIP neće priznati potpise prikupljene prije početka formalnih izbornih rokova, odustala je od najavljenog skupa.
Po isteku roka za prikupljanje potpisa, DIP ima 48 časova da utvrdi listu onih koji su uspjeli da ispune ovaj uslov, čime oni i formalno postaju predsjednički kandidati i ulaze u izbornu kampanju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu