Inflacija, energetska kriza i rastuće kamatne stope stvaraju uslove u kojima je sve veći broj zemalja u opasnosti od bankrota, s potencijalno katastrofalnim učincima na njihove građane pojasnio je Stajner.
– Trenutno su 54 zemlje na našem popisu (one za koje postoji vjerovatnost da će bankrotirati) i ako budemo imali još šokova, kamatne stope još više budu rasle, zaduživanje postane skuplje, cijene energije, cijene hrane, postaje gotovo neizbježno da ćemo vidjeti ekonomije koja nisu u stanju platiti – rekao je Stajner.
– A to stvara katastrofalan scenario, pogledajte Šri Lanku (koja je zapala u građanski sukob) sa svim društvenim, ekonomskim i političkim implikacijama koje to nosi sa sobom.
Govoreći na klimatskom samitu UN-a Cop27, Stajner je rekao da bi svako takvo neplaćanje stvorilo dodatne probleme za rješavanje klimatske krize.
– To sigurno neće pomoći (klimatskim) akcijama – rekao je.
Bez mjera za pomoć oko dugova, upozorio je, siromašne zemlje ne bi se mogle uhvatiti u koštac s klimatskom krizom.
– Pitanje duga sada je postalo toliko veliki problem za toliko mnogo privreda u razvoju da suočavanje sa dužničkom krizom postaje preduslov za stvarno ubrzanje klimatskih mjera – rekao je.
– Moramo ubrizgati ciljanu likvidnost u zemlje kako bismo mogli ulagati u energetske prijelaze i prilagođavanje (na uticaje ekstremnih vremenskih uslova).
Klimatska kriza dodatno pogoršava problem, upozorio je, jer se zemlje suočavaju sa sve većim posljedicama ekstremnih vremenskih prilika. Siromašne zemlje ne dobivaju sredstva koja su im obećana od bogatog svijeta, ali se suočavaju sa rastućom opasnošću od oluja, poplava, suša i toplinskih valova.
Stajner je upozorio da su neke zemlje u razvoju u opasnosti od odustajanja od pregovora UN-a o klimi ako vlade razvijenih zemalja ne ispune dugogodišnje obećanje siromašnim zemljama o pomoći od 100 milijardi dolara godišnje, kako bi im se pomoglo u smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagoditi se uticajima ekstremnih vremenskih uslova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu