To se može pročitati u jednoj novoj studiji koju su izradili naučnici univerziteta ETH Cirih i Švicarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i pejzaže. Studija je objavljena u stručnom magazinu “D Krajosfer”.
„Značajan” gubitak leda
Stručnjaci su uporedili više od 20.000 istorijskih snimaka s aktuelnim mjerenjima.
– Ako znamo površinu nekog glečera u dva različita vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo izračunati razliku u volumenu – objašnjava glavni autor studije Erik Šit Manerfelt.
– Naša poređenja između 1931. i 2016. jasno pokazuju da je u tom vremenskom razdoblju došlo do značajnog gubitka leda – objašnjava njegov kolega Daniel Farinotti.
Od 2016. se nestajanje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Po tim podacima je volumen u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 posto prenosi Dojče Vele.
Zbog čega se tope glečeri?
Ali, nisu svi glečeri podjednako pogođeni.
– U kojoj mjeri će se obim smanjiti zavisi uglavnom o tri faktora: najprije o nadmorskoj visini na kojoj se glečeri nalaze, o tome koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera, i o tome u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom – tvrdi ETH.
U 20-im i 80-im godinama prošlog vijeka masa nekih glečera je dijelom i porasla, prenosi DW.
– Čak i ako se dogodilo da je u kraćim vremenskim razdobljima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju – naglašava Farinotti.
I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine.
Glečer Indren samo se u prošloj godini povukao za 40 metara, u protekle dvije godine za više od 60 metara, piše list “La Republika” pozivajući se na navode Talijanskog glaciološkog odbora. Topljenje glečera takvih razmjera nije zabilježeno u proteklih 50 godina, tvrdi se, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu