Riječ je o karcinomima i kardiovaskularnim oboljenjima, koja i po učestalosti javljanja i po smrtnosti uzimaju sve više maha.
A glavni uzrok smrti od malignih oboljenja je metastaza, što znači da se ljekaru, najčešće, javljamo tek kad je bolest uznapredovala. Dakle, i dalje smo jako daleko od navike preventivnih pregleda, što potvrđuje činjenica da prvi susret s doktorom imamo kad smo već u stadijumima bolesti koji ne obećavaju puno.
Slično je i s kardiovaskularnim bolestima, gdje moždani i srčani udar najčeše izazivaju visok pritisak ili povišen holesterol koji, naravno, nisu liječeni ili čovjek nije ni znao da ih ima.
Kad se izbjegavanju preventivnih pregleda doda nezdrav stil života, jasno je da ne možemo da budemo nigdje drugdje nego upravo tu gdje jesmo. A po nekim oboljenjima, tipa moždanog udara, dospjeli smo u sami vrh ljestvice u svijetu, što znači da od njih oboljevamo i umiremo daleko više nego ostali.
Pa kad se na to sve obruši stres, koji malo ko može da izbjegne ili da mu se odupre, zaista nam se loše piše.
Naravno na loše životne navike, poput pušenja, alkohola, konzumiranja masne i slane hrane, fizičke neaktivnosti, i možemo da utičemo. U nekim situacijama, možemo da smanjimo i izloženost stresu, što, doduše, samo rijetkima polazi za rukom.
Suma sumarum, ono na što moramo da računamo je prevencija. A to podrazumijeva odlazak ljekaru i kad nas ništa ne boli, jer svaka bolest, koja se otkrije na vrijeme, odnosno dok nije uznapredovala, ima bolju prognozu izlječenja.
Tačnije, na ginekološki pregled i ultrazvuk dojke ići jednom godišnje, prvu mamografiju uraditi sa navršenih 40 godina, po ulasku u četvrtu deceniju svake godine uraditi UZV krvnih sudova vrata i glave, a sa navršenih 50, pa onda svake godine, kompletan urološki pregled.
U suprotonom, ono što smo mogli spriječiti skupo ćemo liječiti, a možda i životom platiti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu