Agencija je rekla da je njen indeks cijena hrane skočio za 2,4 odsto na mjesečnom nivou i dostigao 116,0 poena prošlog mjeseca. Mjerač, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se trguje, takođe je 26,5 odsto veći nego godinu dana ranije, piše Telegraf.
Najnovije povećanje postalo je najduži porast ukupnih troškova hrane od izbijanja prehrambene krize, iz 2007/08. godine. Cijene šećera najviše su porasle, dodavši 6,4 procenta od januara, prema podacima FAO. Agencijski indeks cijena šećera porastao je drugi mjesec zaredom, dostigavši najviši nivo u skoro četiri godine.
U međuvremenu, cijene biljnog ulja zabeležile su gotovo sličan rast, dostigavši najviši nivo od aprila 2012. Ulja sjemena palme, soje, repe i suncokreta postala su skuplja zbog višestrukih faktora, a jedan od njih je zabrinutost zbog manjeg nivoa zaliha kod vodećih izvoznika.
– Više međunarodne cijene mogle bi zaista pogoršati ekonomske poteškoće izazvane pandemijom, posebno za neke ranjive grupe – kaže ekonomista iz FAO, Širlej Mustafa.
Kako je dalje navela, “s jedne strane primjećujemo da brojne zemlje vide veću proizvodnju, ali takođe i povećane potrebe za uvozom”.
Veća proizvodnja u nekim zemljama možda neće biti dovoljna da nadoknadi povećane potrebe za uvozom. Prema procjenama FAO, oko 45 zemalja, uključujući 34 u Africi i devet u Aziji, biće potreba pomoć “od spolja” kada je riječ o hrani, zbog sukoba, klimatskih šokova i pandemije, faktora koji su pogoršali stanje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu