Kolumne

Čovjek koji je pravio mostove

U romanu srpskog književnika Vladislava Bajca “Hamam Balkanija” autor se poigrao sa imenima svoja dva glavna junaka u romanu.

Vladimir Đurić Đura
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Jedan je junak iz XV vijeka, mladi Bajica Nenadić iz mjesta Rudo u RS, koji biva odveden u janičare i postaje legendarni vezir turskih careva Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III, mnogo poznatiji kao Mehmed Paša Sokolović.

Drugi junak je iz XXI vijeka, a to je autorov alter ego Vladislav Bajac, koji sa svojim prijateljem iz Istanbula, turskim piscem Orhanom Pamukom, naširoko raspravlja o istorijskom učinku Mehmed Paše Sokolovića i Sulejmana Veličanstvenog. Bajac se poigrao sa zvučnošću svog prezimena i pravog imena Sokolovića, Bajica. Tako kroz “Hamam Balkaniju” u razmaku od šest vijekova Bajica i Bajac imaju svoje parnjake u Sulejmanu Veličanstvenom i Orhanu Pamuku.

Budući da je Bajac vlasnik izdavačke kuće “Geopoetika”, koja izdaje Pamukova djela u nas, autor je imao prilike da se sa popularnim turskim piscem često sreće. Bajac i Pamuk u romanu vode filozofsko istorijske debate o smislu dualiteta, o prirodi dobra i zla. Stoga je zanimljivo da u istorijskoj paralelnoj priči u prošlosti postoje dva junaka koji personifikuju dobro i zlo, građenje i rušenje.

Mehmed Paša Sokolović gradi na mjestima koje je njegov prethodnik Sulejman razrušio i opustošio. Slavna Sulejmanova supruga Rokselana poznatija je kao Hurem iz megapopularne turske TV serije. Upravo je ona prepoznala u mladiću iz Rudog, Bajici Nenadiću, elemente dobrog i nagovorila svog supruga da ga promoviše u velikog vezira.

Mehmed Paša Sokolović je, osim u romanu Vlade Bajca, jedan od junaka još čuvenijeg romana “Na Drini ćuprija” Ive Andrića, nagrađenog Nobelovom nagradom. Čudesna ćuprija, koju je Sokolović gradio skoro sedam godina, arhitektonsko je čudo Kodže Mimara Sinana, koji je sagradio i Sulejmanovu džamiju u Carigradu. Poredili su ga s Mikelanđelom po genijalnosti.

Sokolović je na vrhuncu svoje moći, osim mosta u Višegradu, podigao most u Trebinju, most na ušću Žepe u Drinu, Kozju ćupriju u Sarajevu, Vezirov most u Podgorici. Na Kalemegdanu je kao ktitor sagradio čuvenu česmu. U svom rodnom selu Rudom izgradio je džamiju.

Mehmed Paša Sokolović je bio čovjek koji je gradio mostove, uprkos svojoj nesrećnoj sudbini janičara. Kada se malo bolje razmisli, možda je baš zato što je duboko u svojoj krvi bio Srbin, a po položaju Turčin, i gradio tolike mostove. Želio je da spaja ono što je razdvojeno, da gradi ono što je uništeno.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu