Od Opštinskog suda u Peći na Kosovu i Metohiji do sudije osnovnog i okružnog suda, Milovanovićeva je od 2011. godine radila kao sudija Vrhovnog suda RS, i to na onom najtežem, krivičnom referatu.
Novoimenovani predsjednik Vrhovnog suda RS u svom prvom intervjuu otkriva prioritete u daljem radu, otvoreno komentariše rad sudija i zna šta je potrebno kako bi se poboljšala ažurnost na predmetima korupcije i organizovanog kriminala u sudovima u Republici Srpskoj.
Naredne godine obilježiće se tačno dvije decenije od reforme pravosuđa u BiH, odnosno Republici Srpskoj. Da li smo prošli kroz zacrtani cilj ili još uvijek putujemo prema njemu?
Jako je teško odgovoriti na to pitanje. Nismo prošli zacrtani cilj. Krenulo je fino i u nekom momentu smo imali zastoj. Ne znam koji je razlog mogao biti, ali znam da se sve sudije Vrhovnog suda RS maksimalno zalažu. Mislim da ćemo morati i dalje da se trudimo da postignemo cilj koji bi pokazao u konačnosti da je reforma pravosuđa bila uspješna. Znam da smo daleko od evropskih zemalja, ali smo isto tako ispred zemalja u našem okruženju. Od susjednih zemalja prvi smo pristupili reformi koja nas je zatekla u smislu izmjene Zakona o krivičnom postupku. Taj zakon je bio nametnut i preko noći smo dobili novi zakon koji je bio potpuno drugačiji od onog prije reforme. Nije više bilo istražnih sudija, već je istraga otišla na tužilaštva. I oni su bili zatečeni, ali su se za ovo vrijeme dosta naučili raditi. Mislim da do cilja imamo još dosta, ali i taj cilj će se stalno pomijerati, jer je smisao i života i rada takav da se uvijek ide prema naprijed.
Da li ste zadovoljni radom okružnih sudova u Republici Srpskoj? Koliki je procenat potvrđenih/ukinutih presuda?
Skoro smo imali sastanak s predsjednicima okružnih sudova u Republici Srpskoj. Inače je obaveza predsjednika Vrhovnog suda RS da dva puta godišnje održava te sastanke na kojima predsjednici okružnih sudova podnose izvještaje o svom radu. Sada smo na dnevnom radu imali devetomjesečni izvještaj. Što se tiče norme, okružni sudovi dobro stoje i kvalitet odluka je na zadovoljavajućem nivou. Ukupan broja odluka u periodu od 1. januara do 30. septembra ove godine koji je došao na vrhovni sud je 1.379, a ukinuto je 85 predmeta. To je mali procenat, oko šest odsto. Ima tu i preinačenih odluka, ali kvalitet je uglavnom dobar.
Kakva je ažurnost Vrhovnog suda i kolika je danas norma sudija?
Kada je u pitanju norma Vrhovnog suda RS, unazad nekoliko godina ona je preko 100 odsto, pa i 120 odsto. Sve sudije imaju planove rješavanja starih predmeta. U Vrhovnom sudu skoro je stoodstotna realizacija tih planova. Što se tiče ažurnosti, malo smo usporeni u krivičnom odjeljenju, gdje se predmeti u prosjeku rješavaju 325 dana. Jedini razlog je taj što nam nedostaje sudija na krivičnom odjeljenju, a umjesto njih su izabrane sudije za rad na upravnom odjeljenju, koje je bilo jako neažurno. Na upravnom odjeljenju su predmeti trajali duže od 1.000 dana. Sada je to bolje i iznosi oko 400 i nešto dana. I dalje je to daleko od optimalnog roka koji mi imamo zacrtan za tu vrstu predmeta. Odmah kada sam stupila na dužnosti podnijela sam zahtjev VSTS za izmjenu odluke o utvrđivanju potrebnog broja sudija za rad za još troje sudija da nam odobre, uz konsultaciju i usmenu saglasnost Ministarstva pravde RS da će biti obezbijeđena finansijska sredstva za te sudije. Optimista sam i očekujem da će se u narednom periodu poboljšati ažurnost u Vrhovnom sudu. Primjera radi, kada je u pitanju BiH, predmeti u građanskim odeljenjima traju 354 dana, dok je u zemljama EU taj prosjek 282 dana. Dakle, nije to loše. I krivično odjeljenje je solidno, nije sjajno kako je nekada bilo, ali uz proširenje sistematizacije koju očekujem da će biti već prvom polovinom sljedeće godine, vjerujem da će se predmeti rješavati u optimalnim rokovima.
Da li je taj procenat od šest odsto ukinutih odluka rezultat prezatrpanosti sudija predmetima?
Najviše su pretrpane sudije u Okružnom sudu u Banjaluci. Te 2006. godine zamišljeno je da u Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Okružnom sudu Banjaluka rade nove sudije, ali to nikada nije sprovedeno u praksi. U tom odjeljenju rade iste sudije kao i na krivičnom referatu. Koliko sam upoznata, njima nedostaje pet sudija. Samo iz krivičnog referata banjalučkog Okružnog suda od 1. januara do 30. septembra po žalbi je na Vrhovni sud došlo 73 predmeta od kojih je devet ukinuto. Uglavnom su to predmeti organizovanog kriminala i visoke korupcije, koji su najkompleksniji i najteži i gdje se može pogriješiti. Ako pratimo i susjedne zemlje, pa koliko puta vrhovni sudovi i Hrvatske i Srbije ukidaju odluke i vraćaju ih na ponovno suđenje, mislim da to nije neka strašna brojka. Prema ovim podacima, i dalje govorim o krivičnim predmetima i za isti period, 73 predmeta su došla po žalbama na odluke Okružnog suda u Banjaluci, svi ostali su imali duplo manje. Doboj je tako imao 33 predmeta po žalbi, a dva su ukinuta, Istočno Sarajevo od 27 predmeta, pet je ukinuto, Prijedor i Trebinje nisu imali ukinutih predmeta, a iz Okružnog suda u Bijeljini po žalbi je došlo 28 predmeta, od kojih je šest ukinuto. To su sve dobri podaci.
Kada je u pitanju građansko odjeljenje, to su revizije koje se ulažu kao vanredni pravni lijek protiv pravosnažnih odluka okružnih sudova, ukupno je za devet mjeseci ove godine zaprimljen 651 spis u Vrhovnom sudu. Ukinutih je tek 45, i to se smatra da nije puno.
Starije sudije ustupaju mjesta mlađim naraštajima. Da li mlađi mogu stati rame uz rame sa starijim kolegama?
Imamo mi dobrih i mladih i starih sudija. Neki će reći da mlade sudije imaju više energije, ali ja se ne bih složila s tim. Imamo sudije koje su pred penziju, odnosno sa 70 godina života. Vjerujte mi da imaju neke sudije koje su pred penziju, a rade kao da imaju 40 godina. Mladi su malo sposobniji što se tiče interneta.
Često se od građana i političara čuju kritike da ima korupcije u sudovima. Da li su te kritike opravdane, da li politika zaista ima uticaja u donošenju sudskih odluka?
Znam da se stalno u medijima tako nešto govori i priča. Vjerujem da ima pojedinačnih slučajeva u kojima politika ima uticaj, ali u većini slučajeva nije tako. Ovo vam najiskrenije govorim, pa ko mi bude vjerovao, ali od mene niko i nikada nije tražio, niti je pokušao da traži bilo kakvu odluku da donesem, niti sam to primijetila u svom radu.
Pa od Vas ne bi ni smjeli, ali šta je s drugim sudijama?
Ne mogu garantovati, ali eto, skoro pa da garantujem da u Vrhovnom sudu nema uticaja politike. Nema uticaja politike ni prilikom izbora nosilaca pravosudnih funkcija, barem kada je u pitanju Republika Srpska. Na kraju, evo i ja sam izabrana bez uticaja bilo koga.
Šta je s procesuiranjem predmeta visoke korupcije?
Ono što se u posljednje vrijeme sve više apostrofira su predmeti visoke korupcije, te srednji i ostali koruptivni predmeti, kao i predmeti organizovanog kriminala. Tu se vode posebne statistike i sada sam na sastanku tražila od predsjednika okružnih sudova da mi dostave izvještaje u pogledu koruptivnih krivičnih djela koji su inače i za tužioce, ali i sudije, komplikovaniji od ostalih predmeta. Apostrof se sada zaista stavlja na te predmete koruptivnih krivičnih djela. Skrenula sam pažnju predsjednicima okružnih sudova da reaguju i da razgovaraju s predsjednicima osnovnih sudova, jer sam primjetila da se na nivou osnovnih sudova predmeti koruptivnih krivičnih djela ne rade i da se ne zakazuju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu