U Centru za razvoj i unapređenje sela rekli su da su naručili softver koji će im omogućiti da pređu na elektronsku evidenciju.
Softver je trenutno u izradi i nadam se da će taj posao biti brzo završen. Nakon toga slijedi naš dio, a to je unos podataka. U toku ove godine bi to trebalo biti kompletirano i na jednom mjestu uneseni svi podaci – rekao je direktor Centra Draško Ilić.
On podsjeća da Centar već ima u papirima podatke o registrovanim poljoprivrednicima.
– Problem nastaje kada su nam potrebne bilo kakve informacije jer moramo da pregledamo gomile papira i foldera. Tim „pješačenjem“ gubimo dosta vremena. Cilj je da dobijemo bazu podataka u kojoj bi sa nekoliko klikova imali izlistane informacije o svakom poljoprivrednom prozivođaču – rekao je on.
Ilić kaže da gazdinstva na kraju godine dostavljaju svoje izvještaje te da će se ta praksa i dalje nastaviti, kao i da će dostavljati planove rada za iduću godinu.
– Sve te parametre ćemo unositi u sistem kako bi bili u mogućnosti da povlačimo kvalitetnije poteze i pravimo adekvatne planove. Svi koji ne budu redovno slali svoje izvještaje biće sankcionisani i neće moći koristiti određene podsticaje – kazao je Ilić.
Objasnio je da će se u toj elektronskoj evidenciji za svako gazdinstvo pojedinačno moći, između ostalog, vidjeti koliko zemljišta se obrađuje te kojom vrstom proizvodnje se bavi.
– Naprimjer, poljoprivrednik se nalazi u Bronzanom majdanu, posjeduje 250 grla stoke, bavi se povrtlarstvom i proizvodi te i te kulture i ima tolike prinose u toku godine čija vrijednost se procjenjuje na određenu sumu. Potreban mu je plasman za 100 tona krompira i isto toliko mrkve i tako dalje. Svi ti podaci biće dostupni sa nekoliko klikova – kazao je Ilić.
Osim sumiranja pojedinačnih slučajeva Ilić je rekao da će kroz jedinstvenu evidenciju moći pratiti koliko je, naprimjer, ove godine zasađeno hektara krompira u Banjaluci te da li se može očekivati određen tržišni višak.
– Moći ćemo pratiti da li se na pojedinim gazdinstvima povećavao broj radnika ili ne, da li su širili ili smanjivali djelatnost. Na taj način ćemo u kratkom roku moći prepoznati koji su to velika, a koja mala gazdinstva i da prepoznamo privrednika koji živi na selu i od svog rada hrani svoju porodicu i ima tržišne viškove i da li mu je potrebna pomoć oko plasmana proizvoda – rekao je on.
Naveo je da je, prema trenutno dostupnim informacijama u Banjaluci, u APIF-u registrovano oko 1.515 poljoprivrednih gazdinstava.
– Tačan broj ćemo saznati kada se baza podataka kompletira – kazao je Ilić.
Zaustaviti odlazak mladih sa sela
Gradske službe su započele izradu Strategije ruralnog razvoja kojom bi se definisali pravci unapređenja seoskog područja. Iz tog dokumenta trebalo bi da proizađe niz mjera kojim bi se postojeći resursi stavili u funkciju, omogućili bolji uslovi za život i zaustavio odlazak mladih sa sela.
Projekti koji budu definisani strategijom trebaju imati za cilj ubrzan razvoj ruralnog područja, lakši pristup tržištu i finansijskim sredstvima. Pored unapređenja poljoprivrede, ta Strategija će se koncentrisati i na razvoj preduzetništva, turističkih potencijala i prirodnih resursa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu