Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

LJUDIMA TREBA POSAO, NE MILOSTINJA Šta nam donosi digitalizacija u doba korone

Digitalna Srpska
Autor:

Foto: CLEMENS BILAN/EPA

Da li će u BiH i Srbiji, koje se ni prije krize izazvane pandemijom korona virusa nisu mogle podičiti pravednim i efikasnim sistemima socijalne zaštite, siromašni postati još siromašniji? I da li će digitaizacija dovesti do toga da o ljudskim sudbinama odlučuju mašine i algoritmi, uz pomoć korumpiranih funkcionera?

Ova i druga bitna pitanja, vezana za socijalna prava u doba digitalizacije i korone, bila su tema veb debate, koju su organizovali Fondacija “Fridrih Ebert” u BiH i Banjalučki centar za ljudska prava.

Kako je istakao moderator Dragan Todorović, posebno je pitanje kakve će biti posljedice pandemije korona virusa po privredu, pa time i po socijani status radnika.

Direktorka Fondacije za socijalno uključivanje u BiH, Ranka Ninković Papić, podsjetila je da su u BiH i prije korona krize sistemi socijalne zaštite bili neodrživi i nepravedni.

– Čak 50 odsto stanovništva u BiH je i prije ove krize bilo, na neki način, socijalno isključeno, a 23 dosto sanovništva je preživlajvalo ispod linije apsolutog siromaštva. Ako uzmemo u obzir da je sada, samo u Federaciji BiH, bez posla ostalo oko 30.000 radnika, te da je BiH, i poslije krize iz 2008, trebalo punih pet godina da se vrati na nivo od prije recesije, nije teško zaključiti šta nas čeka – rekla je Ranka Ninković Papić.

Foto: BHT/screenshot

Ona je istakla da se često socijalna politika pogrešno svodi na “socijalu”, odnosno na neku vrstu “sadake” ili milostinje koju daje država, što je pogrešno i što političari zloupotrebljavaju. Poručila je da su za istinska rješenja potrebni duboki zahvati, poput ozbiljne strategije za smanjenje nezaposlenosti i siromaštva ili podrške razvoju socijalnog preduzetništva.

– U korona krizi mnogi su shvatili da se bez radnika ne može, pa su i finansijske injekcije iz budžeta okrenute prema radnicima, što je dobro. Ali, uplata minimalca, kako bi se sačuvala radna mjesta, ipak je samo kratkoročno rješenje – zaključila je ona.

Podsjetila je, takođe, da će i kriza u razvijenim zemljama ostaviti traga u BiH, jer mnoge porodice žive od doznaka iz inostranstva, koje će presušiti, a mnogi naši radnici, koji su radili u inostranstvu, ostaće bez posla.

Ivan Sekulović iz beogradske Fondacije  “Centar za demokratiju” istakao je da se, kad je digitalizacija u pitanju, pokazalo da i “najbolje oruđe za unapređenje ljudskog života u pogrešnim rukama može postati sušta suprotnost”, odnosno alat za diskriminaciju.

Foto: Centar za demokratiju/youtube/screenshot

Podsjetio je da je na globalnom nivou sve izraženije socijalno raslojavanje Tako je “Amazon”, koji je jedan od divova u oblasti novih tehnologija, javno organizovao seminare za suzbijanje sindikalnih aktivnosti. U Srbiji, dodaje Sekulović, uvođenje nastave na daljinu pooštrilo je diskriminaciju, jer su iz obrazovanja isključeni oni koji nemaju računare ili pametne telefone.

– Postotak romske djece koja napuštaju školovanje porastao je sa oko 20 na čak 50 odsto. Ovaj i neki drugi primjeri pokazuju da digitalizacija u ovakvim uslovima trenutno pogoduje manjem broju stanovnika, dok je najugroženijima napravila magareću uslugu – kaže Sekulović.

On je upozorio i na posljedice digitalizacije u oblasti e-uprave, odnosno upostavljanja socijalnih karti u regionu. U Crnoj Gori i Makedoniji je, u takvim uslovima, oko 30 odsto korisnika ostalo bez socijalne pomoći.

– Ako koristite algoritme, krajnju odluku o sudbini ljudi mora donositi čovjek, a ne mašina. Trenutno idemo u pravcu da te odluke donose mašine i ljudi koji su korumpirani – tvrdi Sekulović.

Da digitalizacija u nereuređenim društvima može biti zamka saglasan je i Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, koji je istakao problem rasprostranjene digitalne nepismenosti u BiH.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Dejan Lučka

– Kod nas digitalizacija nije alat da se ljudima pomogne, nego dobra prilika da se neko ugradi. Eto, u RS sve tendere u oblasti digitalizacije dobijaju dvije firme. S druge strane, imamo veliki broj ljudi koji su digitalno nepismeni i koji će, i ako se uvede e-uprava, opet iće na šaltere, jer “ne mogu da se bakću računarom” – kaže Lučka.

Rad od kuće

Učesnici debate su istakli da je digitalizacija nekim ugroženim grupama otvorila mogućnost za zapošljavanje i rad od kuće. S druge strane, frilens poslovi ne mogu biti rješnje za masovnije zapošljavanje, jer su to poslovi rezervisani za mali broj uskoprofilisanih stručnjaka.

Dejan Lučka je podsjetio da u Banjaluci nikad nije uspostavljena frilensing zona, predviđena gradskom Omladinskom politikom još 2018. Ističe, međutim, da i neke ugledne multinacionalne kompanije iskorištavaju digitalne tehnologije i korona krizu za eksploataciju radnika na Balkanu.

– Radnike u svojim poslovnicama u Srbiji i BiH su slali na prisilni godišnji odmor, pa od njih tražili da za to vrijeme rade od kuće – ističe Lučka.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO