Iz MUP navode da prevaranti koriste različite metode kako bi došli do bankovnih podataka građana i nezakonito prisvojili novac s njihovih računa.
Počinioci se često predstavljaju kao zainteresovani kupci i kontaktiraju osobe koje putem internet oglasnika i platformi, poput OLIKS-a (OLX.ba), Bukinga (Booking.com) i drugih, nude proizvode ili usluge.
Tokom komunikacije šalju lažne internet veze koje navodno vode do stranica poštanskih službi ili platnih institucija. Od prodavaca traže da unesu bankovne podatke, uključujući broj kartice i sigurnosni CVV kod, uz objašnjenje da je to neophodno kako bi primili novac. Nakon unošenja podataka dolazi do skidanja novca s bankovnih računa oštećenih.
Iz policije naglašavaju da za primanje novca nije potrebno dostavljati sigurnosni kod kartice niti unositi podatke putem internet veza koje šalju nepoznate osobe. Za uplatu novca dovoljno je dostaviti IBAN broj bankovnog računa.
Policija upozorava i na sve učestaliju pojavu lažnih internet prodavnica koje izgledaju gotovo identično kao zvanične stranice poznatih brendova.
Prevaranti takve stranice promovišu putem sponzorisanih oglasa na Instagramu, Tiktoku i Fejsbuku, privlačeći kupce popustima od 70 ili 80 odsto.
Nakon što kupac obavi plaćanje karticom, njegovi bankovni podaci postaju dostupni prevarantima, koji ih potom koriste za skidanje novca s računa.
Zbog toga iz MUP savjetuju građanima da prije svakog plaćanja putem interneta provjere vjerodostojnost stranice, uključujući kontakt telefon, internet domen i adresu elektronske pošte.
Prevaranti se predstavljaju kao poslovni partneri
Posebno upozorenje upućeno je poslovnim subjektima, jer prevaranti sve češće koriste lažne ili kompromitovane adrese elektronske pošte kako bi se predstavili kao njihovi postojeći poslovni partneri.
Počinioci koriste adrese koje su gotovo identične stvarnim adresama kompanija, uz minimalne razlike u slovima, poput [email protected] i [email protected].
Predstavljajući se kao predstavnici firme s kojom oštećeni već sarađuju, traže izmirenje stvarnih finansijskih obaveza, ali uz napomenu da je promijenjen broj bankovnog računa na koji treba izvršiti uplatu. Na taj način novac završava na računima prevaranata.
Iz policije upozoravaju da poseban oprez treba obratiti na poruke koje stižu s adresa veoma sličnih službenim adresama poslovnih partnera, naročito kada se u njima traži promjena bankovnog računa, hitna uplata ili se navodi da je došlo do promjene banke i podataka za plaćanje.
Sumnju treba da izazovu i poruke u kojima se insistira na povjerljivosti, traži da se zahtjev ne provjerava s drugim zaposlenima ili se vrši pritisak da plaćanje bude obavljeno bez uobičajenih provjera.
Dodatni oprez neophodan je i kada poruka sadrži stvarne podatke o računima, narudžbama, ugovorima ili postojećoj poslovnoj saradnji, ali je zahtjev za uplatu poslat s neuobičajene adrese elektronske pošte.
Iz MUP Kantona 10 naglašavaju da je u slučaju svakog zahtjeva za promjenu podataka za plaćanje neophodno obaviti dodatnu provjeru drugim, ranije poznatim i pouzdanim kanalom komunikacije, poput telefonskog broja koji je već korišćen u poslovnoj saradnji, piše Radio Sarajevo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.