Najave o izboru specijalnih izaslanika, vraćanju za pregovarački sto, jasnijem uključivanju velikih sila, kao i regioalnom skupu upravo govore upravo u prilog tome. Kada se sve posloži, izdvaja se nekoliko koraka koji su izgledni u narednom periodu i koji bi trebalo da vode iznalaženju rješenja za Kosovo.
Informacija da predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da imenuje Ričarda Grenela, aktuelnog američkog ambasadora u Njemačkoj za specijalnog predsjedničkog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine, kao i najave najviših evropskih zvaničnika o imenovanju izaslanika EU za rješenje ovog pitanja, stvorila je klimu u javnosti da bi “kosovski čvor” konačno mogao da bude raspleten i da bi ovo decenijsko pitanje uskoro moglo da dobije svoj epilog, ali pod drugačijim pregovaračkim uslovima.
Kako bi ovo sporno pitanje konačno bilo riješeno stručnjaci smatraju da je neophodno uključivanje “izaslanika” svjetskih sila i same EU u ovaj proces, budući da pregovarački posrednici do sada nisu napravili neke pomake u ovom procesu.
Pored uvođenja uloge izaslanika, govorilo se i održavanju regionalnog skupa koji bi podržao rješenje ovog pitanja kao i mogućnosti Dejtona 2, odnosno, postizanja međunarodne saglasnosti o kosovskom pitanju.
Evo kako bi pregovori Beograda i Prištine mogli da izgledaju u pet ključnih koraka.
Prelomna tačka, kako se očekuje, trebalo bi da bude upravo održavanje izbora i formiranje nove vlade u Prištini. Tada bi, prema očekivanjima i tumačenjima, kako domaćih, tako i inostranih zvaničnika, trebalo da dođe do ukidanja taksi na srpsku robu koje je Priština uvela, a zatim i vraćanja za pregovarački sto.
Koliko su kosovski izbori važni za proces nastavka pregovora potvrdio je i ambasador Njemačke u Srbiji Tomas Šib izjavio da očekuje da će takse koje je uvela Priština biti ukinute nakon današnjih izbora i da će dijalog u istom formati formatu biti nastavljen.
Stopostotne takse koje je Priština uvela na robu koja dolazi i Srbije već skoro godinu dana su kamen spoticanja i potez koji je zatvorio vrata pregovorima i udaljio obje delegacije od pregovaračkog stola.
Iako su sa svih strana, posebno iz Amerike i EU stizale preporuke kako bi takse trebale da budu ukinute, tadašnji premijer Ramuš Haradinaj je odbijao da to da učini. Sada se formiranje nove Vlade, na čijem čelu potencijalno ne bi bio Haradinaj vide kao dobar korak ka ukidanju taksi koje bi vratile Beograd i Prištinu u proces pregovaranja.
To faktični znači da se nastavak dijaloga možemo očekivati nakon izbora na Kosovu. Našoj strani ostaje da se pripremimo, odredimo platformu koju ćemo zastupati. Potom bi trebalo i da odredimo ko će biti predstavnik Srbije u ovom procesu i da se spremimo za pregovore – kaže za Blic analitičar Dušan Janjić.
Uključivanje izaslanika SAD u proces pregovora
Kada je američki sekretar Metju Palmer proglašen zvaničnikom SAD za pitanje Balkana u javnosti se spekulisalo da će njegova najvažnija uloga biti u nastavku dijaloga Beograd i Prištine, međutim u ovom procesu će ipak, kako sada stoje stvari, u ime SAD učestvovati posredovati neko drugi – Ričard Grenel.
Njegovo imenovanje za specijalnog izaslanika objavljeno je iznenada, krajem ove nedjelje.
– Ovakav potez Trampa je čini mi se za sve bio iznenađujuć, ali ovakav odabir šalje samo jednu poruku, a to je da nema više odlaganja rešenja kosovskog pitanja koje je očigledno Americi u fokusu – navodi Janjić.
Kako Janjić smatra uključivanje Grenela daće potpuno nov obris dijalogu, te će sada i EU u proces pregovora uključiti svoje nove predstavnike.
– Grenel ima dosta veza, zna dosta, bio je amabasador u Njemačkoj što meni stvara pretpostavku da će sada i Njemačka biti uključenija u cijeli proces. Ovo označava prelazak u novi format u kome se pričalo od 2016. godine do sad – objašnjava Janjić.
Uključivanje izaslanika EU u proces pregovora
I pored toga što se proces pregovora Beograda i Prištine vodi pod okriljem EU, povremeno se od čelnih zemalja unije moglo čuti o imenovanju specijalnih izaslanika koji bi se bavili pitanjem pregovora.
Do sada je, po funkciji, visoki predstavnik za spoljnu politiku obavljao posao posrednika u dijalogu, a Federiku Mogerini, čiju su uspešnost u tom poslu mnogi osporavali, trebalo je da zamijeni Španac Đuzep Borelj. Međutim, u evropskoj javnosti pojavile su se nedavno informacije o tome da će biti imenovan specijlani izaslanik za pitanje pregovora.
O tome se nije javno otvoreno govorilo, sve dok na to pitanje nije odgovorio njemački ambasador u Srbiji Tomas Šib.
– Razmišlja se da li će biti i neki poseban izaslanik koji će biti nadležan upravo za proces dijaloga. Nemačka i Francuska žele i dalje da podržavaju proces dijaloga, ali format će biti isti – Beograd i Priština vode dijalog uz posredovanje EU i novog predstavnika Borelja. Nećemo stvoriti novi format već želimo da podržimo dijalog uz nadu da ćemo imati i neki pomak – rekao je on.
U, međuvremenu, još jednom je potvrđena težnja francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se direktnije uključi u dijalog, koju je on sam iznio prilikom nedavne posjete Beogradu. Naime, šef srpske diplomatije Ivica Dačić rekao je da mu je Makron u Njujorku prenio da će do toga doći upravo nakon izbora na Kosovu.
– Može se očekivati da i Njemačka sada imenuje svog specijalnog izaslanika koji će se baviti pitanjem Kosova. Ovo znači da će ta osoba, koridinisati akcije i jedne i druge strane, davati prijedloge o tome kako bi moglo da se sprovedu pojedina rješenja i slično, dok bi prilikomodržavanja sastanaka uloga izaslanika bila posmatračka – smatra Janjić.
Regionalni skup o Kosovu
Njemačka i Francuska nametnule su se u proteklom periodu kao dvojac koji bi trebalo dirketno da se angažuje u rešavanju kosovskog pitanja.
Jedna od ideja tog dvojca, koji čine Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel, a koji je prenio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, jeste da se organizuje neka vrsta regionalnog skupa nakon kojeg bi bili intezivirani razgovori o pitanju Kosova.
Do sada je u više navrata tumačeno da bi za bilo kakvo rješenje, a pogotovo ono koje bi uključivalo promjenu granica, što su u načelu podržale i pojedine svjetske sile, uključujući SAD, morala da postoji neka vrsta saglasnosti u regionu. Stručnjaci su prije svega tumačili da bi države u regionu morale da prihvate da je riječ o presedanu i da se, na izvjestan način, obavežu eventulani takav dogovor o Kosovu neće voditi domino efektu.
Smatra se da bi regionalni skup o pitanju Kosova na kome bi učestovali i zastupnici ostalih balkanskih država bio neophodan kako se i ostale države usaglasile sa mogućim rješenjem i ne bi protivile postignutom dogovoru između Beograda i Prištine.
“Dejton 2”
Jedan od konačnih koraka, ako je suditi po signalima iz međunarodne stručne javnosti, bila bi međunarodna konferncija slična onoj u Dejtonu, tj. konferncija na kojoj bi se velike sile uključujući i Rusiju i Kinu usaglasile o postignutom dogovoru.
Kakav god da je ishod dogovora predstavnika Beograda i Prištine, stručnjaci smatraju da je pored saglasnosti EU i Amerike neophodno usaglašenje i ostalih svjetskih sila.
– Generalna skupština Ujedinjenih nacija je mjesto gdje se mora čuti ruski i kineski stav po pitanju Kosova. Kada se konačno dogovor bude postigao on mora zvanično biti predstavljen na sjednici Generalane skupštine UN, a tada svoj glas moraju dati i Rusija i Kina, što znači da i pored toga što formalno ne učestvuju u proces pregovora, moraće da se usaglase sa krajnjim rješenjem, jer ukoliko to ne učine, rješenje ne može biti postignuto iako su Beograd i Priština formalno postigle dogovor – ističe Janjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu