Biznis

DOMAĆE FARMERE PRITISNUO UVOZ Na kilogram mesa koji izvezemo, 12 nam stigne iz Evrope

Na tržištu Srpske trenutno je oko 10.000 tovnih svinja i bikova s kojima domaći farmeri ne znaju šta će, s obzirom na to da nemaju kome da ih prodaju.

DOMAĆE FARMERE PRITISNUO UVOZ Na kilogram mesa koji izvezemo, 12 nam stigne iz Evrope
FOTO: SLAĐANA R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Riječ je o životinjama koje su prerasle optimalnu težinu za prodaju, tako da su njihovi uzgajivači na dvostrukom gubitku jedan je što za njih nisu uspjeli da nađu kupce, a drugi što i dalje moraju da ih hrane.

Poručuju da su u ovako nezahvalnu situaciju dospjeli prvenstveno zbog nekontrolisanog uvoza mesa u BiH, koje bukvalno gospodari našim tržištem, pa domaća roba nikako ne može da nađe svoje mušterije.

Zato zahtijevaju hitnu intervenciju države, u smislu pokretanja inicijative za zaštitu domaće proizvodnje.

Prelevmani

To, kako kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, podrazumijeva uvođenje kvota na uvoz živih životinja, odnosno prelevmana na uvoz mesnih prerađevina, a sve s ciljem ne bi li se održalo ovo malo domaće proizvodnje.

U ovom savezu naglašavaju da su nezadovoljni i rezultatima interventnog otkupa, koji je trajao oko dva i po mjeseca.

FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Farmeri su na početku otkupa raspolagali sa 6.000-7.000 tovnih bikova i 8.000-10.000 tovnih svinja. Dok je otkup završen, pristigla je nova stoka, pa sad imamo oko 5.500 svinja, te 4.500 bikova, s kojima ne znamo šta ćemo. Oni su već prerasli i sada, uslovno rečeno, jedu sami sebe, jer stočari ne mogu da ih prodaju, a moraju da ih hrane. A sve iznad 550 kilograma za bikove i 120 za svinje je neisplativo – objašnjava za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Pročitajte još

Otkupne cijene

Prema njegovim riječima, otkupna cijena za svinje bila je 2,8 KM, a za bikove 3,8 KM po kilogramu žive vage, što je, kako ističe, daleko ispod proizvodne cijene.

– Naime, sojina sačma stalno poskupljuje, pa sada košta jednu KM po kilogramu. Međutim, mi nemamo izbora nego da hranimo te životinje, bez ikakvog izgleda da ćemo ih prodati. To je posljedica nekontrolisanog uvoza i pada potrošnje zbog epidemije. Zato tražimo hitnu reakciju nadležnih na državnom nivou, jer sve se može kad se hoće. Primjera radi, iz Turske je nedavno vraćena pošiljka iskoštenog i vakumiranog junećeg mesa jednog izvoznika iz BiH, jer je, kako su rekli, meso bilo staro. A od momenta klanja, do tada, prošlo je samo sedam dana. Kod nas, međutim, iz uvoza stižu ogromne količine mesa starog i po deceniju i po – kaže Marinković.

Kategoričan je da nikakva alternativna tržišta ne mogu da nadomjeste prekomjerni uvoz.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
Stojan Marinković

– Mehanizam zaštite domaće proizvodnje, odnosno uvođenje zaštitnih mjera jasno je definisano svim međunarodno potpisanim ugovorima. Ugovorom o spoljnotrgovinskom poslovanju BiH dozvoljava se čak i uvođenje carina na period do dvije godine od 10 odsto na proizvode i na živu stoku, da bi se stabilizovalo osjetljivo domaće tržište. Činjenica je da je ove godine izuzetno otežan plasman svinja i junadi, a bez ograničenja uvoza nas uskoro neće biti nigdje – poručuje Marinković.

Poremećaji na tržištu

Podsjetimo, lani je u BiH uvezeno 15,2 miliona kilograma živih životinja, ukupne vrijednosti 61,1 milion KM, a izvezeno je preko deset puta manje. U ovom periodu, uvezli smo 61,4 miliona kilograma mesa i drugih klaničkih proizvoda za jelo, u vrijednosti 307,1 milion KM. Ilustracije radi, na jedan izvezeni kilogram mesa iz uvoza nam dođe čak 12 kilograma, dok je uvezena vrijednost skoro 19 puta veće od one koju izvezemo.

Pročitajte još

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, najviše mesa 2019. smo uvezli iz Holandije, Italije i Poljske.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS naglašavaju da, unazad nekoliko godina, imamo poremećaj na tržištu cijele BiH zbog velikog uvoza mesa, mlijeka i drugih proizvoda.

– Zato očekujemo od Savjeta ministara BiH da preduzme mjere na zaštiti domaće proizvodnje – kaže za Srpskainfo portparol ovog ministarstva Aleksandar Macanović.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Kad je riječ o interventnom otkupu, ističe da ga MPŠV sprovodi već drugu godinu uzastopno.

– Najprije je to bilo samo za tovnu junad, a sada i za svinje, te za povrće. Ova mjera uveliko doprinosi rasterećenju tržišnih viškova nakupljenih kod poljoprivrednika. Tu se kod jednog manjeg dijela otkupljivača pojavio problem što nisu iskoristili sve kvote koje su im date za otkup, pa je resorno ministarstvo uradilo preraspodjelu kvota. To će omogućiti da se otkupi planiranih 10.000 svinja i 6.000 junadi, te iskoristi planiranih tri miliona KM, koliko smo predvidjeli. Interventni otkup, naravno, nije rješenje i, kao što mu ime govori, riječ je o intervenciji usljed trenutnog poremećaja na tržištu – poručuje Macanović.

Prioritet

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je izjavio da, na osnovu dosadašnjih podataka, uvoz mesa u BiH nije povećan.

– Istina je da je smanjen konzum u BiH i da je smanjen spoljnotrgovinski promet, s obzirom na to da je pandemija uzrok kompletnog poremećaja – rekao je Košarac.

Dodaje da je prioritet promocija zaštitu domaće proizvodnje i međunarodni ugovori koje je potpisala BiH.

– Ali, kada bih birao jedno ili drugo, uvijek bih izabrao zaštitu domaće proizvodnje, na način da donesemo određene mjere, koje će dati vrlo jasan stimulans domaćoj proizvodnji – zaključio je Košarac.

Autori: Maja Radoja, Valentina Mišljenović