Građani i dalje daleko više kupuju robe iz uvoza nego one proizvedene u domaćim pogonima.
Zato ne čudi što, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, više od dvije trećine dolazi iz uvoza, dok u marketima uglavnom posežemo i za ostalim neprehrambenim robama stranih proizvođača.
Statistika pokazuje da u okviru agroindustrijskog sektora uvozimo sve i svašta, čak i ono za što imamo dobru pretpostavku za vlastitu proizvodnju, pa imamo uvoz 3,5 puta veći od izvoza.
Efekti
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je, za devet mjeseci lane, u BiH uvezeno agroindustrijskih proizvoda u vrijednosti 2,27 milijardi maraka, dok smo izvezli 647,82 miliona KM.
U kojoj mjeri građani zaobilaze domaće proizvode, kojih svakako ima na našem tržištu, potvrđuje i podatak da smo, na primjer, za devet mjeseci lane uvezli vode i sokova vrijednih 121 milion KM, što je tri puta više od izvozne vrijednosti. Sličnu situaciju imamo i u spoljnotrgovinskoj razmjeni mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, proizvoda mlinske industrije, povrća i prerađevina od povrća.
I u STK naglašavaju da promocija značaja kupovine domaćih proizvoda nije dala značajniji efekat, te da građani BiH još nisu ozbiljno shvatili koje su prednosti takvih potrošačkih navika.
Iz komora u BiH više puta su naglasili da bi kupovima domaćih proizvoda povećala otkup sirovine od poljoprivrednika, više bi se proizvodilo i bilo bi više zaposlenih u našim pogonima, imali bismo rast iznosa uplaćenih poreza i doprinosa.
Mjere
Nemanja Vasić, potpredsjednik STK i vlasnik Mesne industrije „Trivas“ iz Prnjavora, kaže da bi, možda, već u školi trebalo započeti edukaciju djece zašto je važno da se kupuje domaća roba.
– Domaća proizvodnja se mora štititi na više načina, između ostalog i pravilnijim podsticajima u primarnoj proizvodnji, i to tamo gdje će oni stvarno uticati na cijenu što bi, na kraju, uticalo da proizvod bude jeftiniji, a prodaja veća. Takođe, treba pronaći mjere prema trgovačkim lancima da moraju da imaju određeni procenat domaćih proizvoda u asortimanu. To kod nas nije zaživjelo, a mjera je koja bi sigurno imala efekta – objašnjava Vasić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, kod naših građana još je uvriježeno mišljenje da je neki proizvod od neke strane robne marke bolji nego domaći.
– Međutim, nije tako, a ne stoji ni priča da su naši proizvodi skuplji. Ali, i to što su mnogi jeftiniji, zna da bude kontraproduktivno, jer ljudi odmah pomisle da su lošiji. Takođe, najmanje 50 odsto proizvodnje stranih robnih marki radimo mi, uslužno za strance, samo je naše ime sitno napisano, a njihovo je brend. Problem je i što naši proizvođači nemaju dovoljno novca da se reklamiraju, tako da imamo isti proizvod, ali nas nema nigdje – ističe Vasić.
Tržište
Dodaje da je procjena da, od ukupne količine hrane koju godišnje pojedemo, oko 70 dolazi iz uvoza.
– Kad se pogleda struktura, jasno je da uvozimo i robe za čiju proizvodnju i sami imamo dobre mogućnosti. Naglasio bih da polovinu spoljnotrgovinskog deficita ostvarujemo sa Srbijom i Hrvatskom, jer je kod naših ljudi ostala navika da kupujemo njihovo, smatrajući da kupujemo domaće proizvode – kaže Vasić.
U Privrednoj komori RS naglašavaju da se projekat „Naše je bolje“ realizuje već 11 godina, ali da je i dalje problem niska svijest potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.
– Njihovom kupovinom jačamo domaću privredu, imamo više novca za školstvo, zdravstvo, penzije, tu je i mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta. Novac ostaje u Srpskoj i BiH, a spoljnotrgovinski deficit se smanjuje – kaže za Srpskainfo portparol ove komore Vladimir Blagojević.
Ističe da, s druge strane, imamo nekontrolisan uvoz roba koji su sumnjivog kvaliteta.
– A kad dođe do povlačenja nekog proizvoda s našeg tržišta zbog neispravnosti, u pravilu je riječ o robama iz uvoza. To dovoljno govori o kvalitetu domaćih proizvoda, koji se ne povlače – ističe Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu