Čak 70 odsto porastao je broj zahtjeva za azil samo u ovoj godini, a očekuje se da će njihov broj do kraja godine premašiti 300.000, piše londonski “Times”.
Istovremeno Njemačku pogađa velika kriza s nedostatkom priuštivih stanova zbog velikog useljavanja, oko milion doseljenih Ukrajinaca i 148.000 drugih izbjeglica koji su podnijeli zahtjev za azil prošle godine. Tome treba dodati rast kamatnih stopa i poskupljenje gradnje zbog čega je došlo do velikog zastoja u stanogradnji.
Ove bi godine moglo biti sagrađeno manje od 200.000 novih stanova, što je polovina vladina godišnjeg cilja, navodi “Politico”. Premali je broj socijalnih stanova: posljednjih godina prepolovio se na nešto više od milion.
Inflacija, visoki troškovi i rastuće stanarine snažno pogađaju domaćinstva u Njemačkoj sa slabim prihodima, upozorava Verena Rosenke, direktor njemačkog Saveznog udruženja za pomoć beskućnicima (Bag W). Posebno su ugrožena samačka domaćinstva s niskim primanjima, samohrani roditelji i parovi s više djece.
Oko 50.000 ljudi prisiljeno je spavati na ulici, a ostali barem privremeno pronađu mjesto u skloništu ili kod prijatelja i poznanika. Prošle je godine oko 607.000 ljudi bilo barem privremeno bez doma, u poređenju s njih 383.000 u 2021., procjenjuje Bag W. Među njima je 411.000 izbjeglica, odnosno 71 odsto ukupnog broja. U 2021. bilo ih je upola manje, odnosno 194.500 izbjeglica bez smještaja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Ukrajinci su krajem januara činili nešto manje od trećine beskućnika.
Njemačka je ove godine na putu da primi najviše tražilaca azila od vrhunca migrantske krize 2015. S više od tri miliona izbjeglica, uključujući Ukrajince, Berlin se našao s golemim pritiskom preopterećenih država i opština. Riječ je o najvećem izbjegličkom valu nakon Drugoga svjetskog rata.
Velik izazov njemačkom sistemu za prihvatanje imigranata predstavljala je kombinacija ratnih izbjeglica iz Ukrajine i naglog porasta tražilaca azila iz drugih zemalja. “Spiegelova” anketa pokazala je da je oko 40 odsto od 125 gradova i opština u savezu “gradova sigurnih utočišta” dokučilo svoju granicu ili joj se približilo. Mnoge opštine već mjesecima upozoravaju da su prekapacitirane i nisu u stanju prihvatiti nove tražioce azila. Zbog velikog pritiska je njemački kancelar Olaf Šolc sazvao u utorak sastanak o politici azila. Istorijski promašaj, osudio je uticajni “Der Spiegel” izostanak dogovora vladajućih s demohrišćanskom opozicijom (CDU-CSU).
Na pitanju imigracije glasove nezadovoljnih ganja krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), trenutno druga najjača stranka u zemlji.
Na sastanku u utorak Šolc i lideri saveznih država postigli su dogovor o smanjenju socijalnih povlastica podnosiocima zahtjeva za azil, a cilj je Njemačku učiniti manje privlačnom imigrantima. Na primjer, pomoć za tražioce azila ubuduće se će isplaćivati karticama kojima će se moći kupovati u marketim sa hranom – ali se koncept tek treba osmisliti. Socijalnu pomoć u punom iznosu dobili bi nakon 36 mjeseci, a ne nakon 18 mjeseci kao dosad. Time bi se onemogućilo da tražioci azila šalju novac u zemlju porijekla. Predviđeno je da se zahtjevi za azil obrađuju puno brže – u roku od najviše tri mjeseca, za one koji dolaze iz zemalja odakle se malobrojnima odobrava azil. Ostali bi dobili odgovor u roku od šest mjeseci. Takođe se razmatra mogućnost obrade zahtjeva za azil izvan granica Njemačke, uz jačanje graničnih kontrola i nastavak pregovora sa zemljama u Africi i drugo kako bi se zaustavio protok tražilaca azila. Šolc je u utorak izjavio da je evropska “solidarnost” u podjeli tereta primanja izbjeglica jedino održivo rješenje problema, ali toga nema na vidiku.
Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija (CDU) odbacila je mjere kao nedovoljne. Ovaj dokument ne sadrži ni jasno opredjeljenje za bolju kontrolu granica, ni ukidanje mjera poput spajanja porodica, što drastično doprinosi povećanju useljavanja, kritikovao je glavni sekretar CDU, Karsten Lineman, prenosi “Jutarnji”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu