Društvo

PROLAZI ISPOD RADARA, A RAZARA ORGANIZAM Dr Grubor traži hitnu reakciju zbog snusa, zavisnosti koja uništava djecu i mlade

Snus je bez dima, bez pepela i bez upozorenja. Ali, sa ozbiljnim posljedicama. Mladi ga sve češće stavljaju ispod usne vjerujući da je “manje zlo” od cigareta, a ljekari upozoravaju da je riječ o opasnoj i podmukloj zavisnosti koja pogađa mozak, srce i hormonski sistem, naročito kod djece i adolescenata.

milan grubor endokrinolog
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Šarene ambalaže, prijatne arome i diskretna upotreba učinile su snus “kul” i društveno prihvatljivim. Da li je on samo nova moda ili ozbiljan zdravstveni problem koji nam prolazi ispod radara? Zašto roditelji često nemaju pojma da ga njihova djeca koriste, a društvo uporno zatvara oči?

-Kada se droga predstavi kao ‘kul’, medicinski problem već postoji – bez uvijanja upozorava dr Milan Grubor, specijalista endokrinologije.

„Ne postoji manje zlo kada su djeca u pitanju“

Na pitanje da li je snus zaista bezazlenija alternativa cigaretama, dr Grubor je izričit, takva dilema ne postoji.

milan grubor endokrinolog
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

-Ne postoji veće ili manje zlo, posebno kada su mladi i djeca u pitanju. Snus i slični proizvodi dostupni na našem tržištu predstavljaju veliko zlo, jer su upakovani u jednu veliku šarenu laž. Oni koji ih koriste uopšte ne poznaju njihov sadržaj. Kupuje se pod pretpostavkom da nije štetan kao tradicionalne cigarete i to postaje dovoljan razlog za konzumaciju – objašnjava Grubor.

Prema njegovim riječima, proizvođači snus namjerno nude u različitim aromama, što smatra krajnje neodgovornim, kako s njihove strane, tako i od strane onih koji su omogućili da takvi proizvodi budu lako dostupni djeci.

-Snus sadrži isti nikotin, izaziva snažnu zavisnost i ozbiljno oštećuje mozak, srce i hormonski sistem. To što nema dima ne znači da je bezopasan – naglašava on.

Jedan od ključnih razloga zbog kojih se snus širi među mladima jeste njegova diskretnost.

-Da, snus se doživljava kao diskretnija alternativa i to je dio problema. Diskretnost ne znači bezopasnost, upravo suprotno. Zbog toga se koristi češće, duže i bez ikakve kontrole – kaže dr Grubor.

Dodaje da snus pruža osjećaj opuštanja, zadovoljstva i poboljšanog raspoloženja, isto kao i svi nikotinski proizvodi, ali često sadrži i znatno veće količine nikotina od klasičnih cigareta, zbog čega zavisnost nastaje brže.

milan grubor pokret svojim putem
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

„Mladi misle da nisu pušači“

Snus je, paradoksalno, prvobitno osmišljen kao pomoć u odvikavanju od pušenja. Kod mladih, upozorava dr Grubor, on ima suprotan efekat.

-Uspjeli smo da tradicionalne cigarete predstavimo kao štetne, ali su ispod radara prošle razne alternative poput snusa. Kada danas pitate mladog čovjeka da li je pušač, odgovor je često: „Ne, ja ne pušim cigarete.“ Oni nemaju svijest da je snus jednako štetan – objašnjava on. Takva percepcija, smatra Grubor, duboko je poražavajuća.

Da li je činjenica da se snus doživljava kao „kul“ i „moderan“ sama po sebi medicinski problem? Prema riječima dr Grubora, apsolutno.

Mi smo prećutno podlegli normalizaciji nenormalnog. Izjednačili smo moderno i nenormalno. Mladi treba da istražuju i pomjeraju granice, ali mi nismo mladi i imamo veću odgovornost – poručuje on.

Ta odgovornost, dodaje, nije samo roditeljska, već i društvena i državna.

-Moramo obezbijediti i zabraniti sve ono za šta znamo da je štetno po zdravlje mladih – naglašava Grubor.

Iako ne sadrže duvan, nikotinske vrećice sadrže sintetički ili prirodni nikotin, uz arome i zaslađivače. Nivoi nikotina variraju od 3 do 12 miligrama po vrećici.

-Čak i u najnižim dozama, one isporučuju više stimulansa nego cigareta. Male količine nikotina mogu biti opasne, naročito za djecu – upozorava dr Grubor.

milan grubor pokret svojim putem
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Društvene mreže kao presudan faktor

Kada se, kako kaže, droga predstavi kao dio modernog životnog stila, briše se strah od posljedica i normalizuje zavisnost, dok mladi ulaze u ozbiljan zdravstveni rizik prije nego što uopšte shvate da su postali zavisnici.

Promocija snusa na društvenim mrežama igra ključnu ulogu u širenju ove navike.

-Snus se predstavlja kao dio modernog života, bez ijednog upozorenja na posljedice. To nije slučajno, već sistemska promocija zavisnosti – smatra Grubor.

Prema njegovim riječima, društvene mreže danas oblikuju ponašanje mladih više nego porodica i škola zajedno.

Djeca žive i stvarni i virtuelni život. Nekada ovaj drugi potpuno zamijeni prvi. Zato moramo hitno reagovati – poručuje on.

Snus je, kaže dr Grubor, klasičan primjer nevidljive zavisnosti.

-Nema dima, nema mirisa, nema upozoravajućih znakova, ali zavisnost raste iz dana u dan. Kada postane vidljiva, često je već ozbiljan medicinski problem – ističe on.

Pročitajte još

Nikotin u ovoj formi uzrokuje povećanje krvnog pritiska i ubrzan rad srca, a simptomi intoksikacije uključuju mučninu, povraćanje, proliv, pojačano slinjenje i usporavanje otkucaja srca.

Roditelji i nastavnici često ne primjećuju da djeca koriste snus.

-Mnogi stariji nisu ni čuli za ovaj proizvod. Djeca su često informisanija od roditelja – kaže dr Grubor, ali dodaje da najveću odgovornost snose oni koji su omogućili da se snus slobodno prodaje.

-Ogroman je problem što se može kupiti na kiosku pored osnovne škole, kao žvaka ili sok – upozorava on. Društvo, zaključuje dr Grubor, ozbiljno potcjenjuje rizike.

-Imamo podatke iz Danske o sve većem broju maloljetnika primljenih u hitnu pomoć zbog akutne nikotinske intoksikacije nakon samo jedne vrećice snusa – navodi on.

Kao prve mjere predlaže uklanjanje snusa sa vidnih mjesta u prodavnicama, stroge novčane kazne za prodaju maloljetnicima i jasno povlačenje granice između modernog i nenormalnog.

-Ovo nije problem pojedinca. Ovo je problem cijelog društva – zaključuje dr Milan Grubor.