Dim sa zapaljenih smetlišta danima guše stanovnike okolnih naselja,a ekološke štete su velike i dugoročne.
Zašto deponije tako često gore?
Ratko Jokić, direktor preduzeća “Depot” koje gazduje regionalnom sanitarnom deponijom u Ramićima kod Banjaluke, za Srpskainfo je rekao da se to dešava, kad su vrućine.
– Nekad je u pitanju dubinsko zapaljenje, a nekad sve počne tako što se zapali iskra od stakla u kojem je fokusirana sunčeva svjetlost, a onda se zapali papir, eksplodiraju upaljači i bočice dezodoransa i slične stvari koje se bacaju u komunalni otpad – objasnio je Jokić.
U Trebinju su vatrogasci otvoreno rekli da je požar izbio zbog lošeg upravljanja deponijom.
Ekolozi ističu da su požari tek vrh ledenog brijega i da su deponije jedan od najvećih problema, kada je u pitanju zaštita okoline u BiH.
Anes Podić, predsjednik NVO “Eko akcija”, kaže da i požari i brojni drugi ekološki problemi, koje uzrokuju odlagališta otpada, imaju jedan osnovni uzrok – deponije su neadekvatne.
– Imamo ogromne probleme sa odlaganjem otpada. U BiH, kad je u pitanju komunalni otpad, nijedna deponija nije takva da okolina ne trpi neku štetu od nje. Neke su deponije nešto bolje uređene, poput onih u Banjaluci i Sarajevu, ali ni za njih ne možemo reći da ispunjavaju sve uslove koje mora da ima sanitarna deponija – kaže Podić.
On dodaje da u BiH postoji na desetine opštinskih deponija, koje su stvari obične ledine, koje je lokalna vlast proglasila deponijama i gdje se odlaže sve i svašta, pa i vrlo opasan otpad.
– Imamo primjer lokalnu deponiju u Olovu gdje su prošle godine radnici lokalnog komunalnog preduzeča primijetili neku čudu buradu. Ispostavilo da je u pitanju 20 buradi kojima se nalazi natrijum – cijanid, koji je tu neko istovario. To je količina otrova kojom se moglo otrovati cjelokupno stanovništvo BiH – kaže Podić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.