Upravo takvi automobili čine okosnicu uvoza, a među najčešće registrovanim markama nalazi se trio iz VW Grupe, zatim Pežoa i Mercedes.
Razlog je jednostavan – za automobile poput Folksvagen Golfa, Tiguana, Pasata, Škode Oktavije ili Škode Yeti, Audija A4 ili Q5 dijelova ima na svakom koraku, a gotovo svaki servis dobro poznaje njihovu mehaniku.
Zbog toga starost vozila na domaćem tržištu ne predstavlja problem kakav može biti u nekim drugim zemljama.
Stručnjaci često ističu da najveći izazov kod starijih automobila nije sam motor, već dostupnost rezervnih dijelova i mogućnost kvalitetnog održavanja, koje će ići težim i skupljim putem kada masovnije pristignu polovni hibridi i električni modeli.
Svaki treći je Folksvagen
Međutim, kada je riječ o najpopularnijim modelima iz VW Grupe, taj problem praktično ne postoji.Velika zastupljenost ovih vozila na cestama BiH dodatno smanjuje troškove održavanja.
Svaki treći, prvi put registrovani polovni automobil u BiH nosi Folksvagen znak, što potvrđuje tržišni udio veći od 33 posto.
Kada se uzme u obzir zastupljenost na nivou grupacije, Folksvagen, Audi, Škoda, Seat i Porše drže više od 60 posto ukupnog tržišta polovnjaka u BiH.
Upravo zato nije neobično vidjeti dvadeset godina stare Golfove, Pasate ili Oktavije koji i dalje svakodnevno služe svojim vlasnicima.
Njihova popularnost stvorila je široku mrežu servisa, trgovina autodijelovima i specijalizovanih majstora, što vlasnicima daje dodatnu sigurnost.
Pežo je četvrti najčešće registrovani brend u BiH
Ne treba izostaviti prisustvo francuskih vozila. Skoro da nema domaćinstva u kojem nema Pežo 3008, 308, 208 i tako redom kada su “lavovi” u pitanju.
Pežo je četvrta marka po uvozu polovnjaka u BiH, iza Folksvagena, Audija i Škode. Udio registrovanih Pežoa iz uvoza mjesečno se kreće oko pet posto ili oko 400 vozila, Citroena oko tri, a Renoa oko 2,5 posto.
Građani BiH vole i Citroene, ali i Renoa. Mahom su to dizelaši, a PSA 1.6 i 2.0 HDi, kao i Renoa 1.5 dCi imaju poprilično širok krug vlasnika u BiH. Iako Pežoa 1.5 BlueHDi ne uživa reputaciju prethodnih i mnogo robusnijih dizelaša, opet ih ima mnogo na tržištu, jer serviseri poznaju boljke i lakše izlaze na kraj s njima nego s novim elektrifikovanim pogonima.
Euro 5 dizel, najtraženija “roba”
Omjer uvezenih i registrovanih automobila s Euro 5 i Euro 6 normom je na strani “petice”. Čak 63 posto svih prvi put registrovanih automobila ispunjava ekološki standard Euro 5, dok je ovih “zelenijih” s Euro 6 stikerom oko 37 posto.
Dizeli su dominantno pogonsko gorivo prilikom nabavke polovnog vozila, a takvi se mahom i uvoze i stavljaju u opticaj. Više od 85 posto registrovanih novih polovnjaka su dizelaši, uglavnom s Euro 5 etiketom, nešto malo više od 13 posto su benzinci, a nešto malo više od jedan posto su svi ostali.
Ovo je još jedan pokazatelj da će naše tržište, kroz uvoz, crpiti što duže bude moguće automobile starije i skoro odbačene tehnologije u razvijenim zemljama EU. To, naravno, diktira i nizak standard.
Stariji automobili su lakši za održavanje
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da se situacija može promijeniti s novijim generacijama automobila. Današnja vozila sve više zavise od kompleksnog softvera, elektronskih sistema, digitalnih instrumenata i velikih centralnih ekrana. Dok se mehanički kvarovi relativno lako rješavaju, problemi s elektronikom često zahtijevaju specijalizovanu opremu i znanje.
Zbog toga se već sada postavlja pitanje: kako će stariti današnji automobili za deset ili petnaest godina? Hoće li biti moguće jednostavno zamijeniti ekran, softverski modul ili baterijski paket, kao što se danas mijenjaju alternatori, turbine ili kvačila, čiste DPF-ovi ili repariraju dizne?
Za sada, vozači u BiH nemaju mnogo razloga za brigu kada su u pitanju stariji modeli iz Folksvagen Grupe, automobili sve tri francuske marke, ali i premijum marke poput Mercedesa, BMW-a i Volva. Upravo zbog ogromne zastupljenosti na tržištu, dostupnosti dijelova i razvijene servisne mreže, automobili stari 10 do 15 godina ostaju jedan od najisplativijih izbora za svakodnevnu upotrebu.
Marke koje su nekad bile mnogo zastupljenije, a čijih automobila je sve manje pri uvozu, su ponajviše Fiat s oko jedan posto tržišta polovnjaka, zatim slijede Opel i Ford.
Iako su ova dva brenda u top 10 marki po pitanju broja registracija, u prethodnim decenijama uvozili su se u znatno većem broju, piše Klix.
BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.