Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), od januara do kraja juna ove godine u BiH je uvezeno 4,66 miliona kilograma sladoleda u vrijednosti od 30,79 miliona maraka.
U istom periodu lani uvezeno je 4,36 miliona kilograma ovih proizvoda, za šta je izdvojeno 26,91 milion maraka.
S druge strane, izvoz sladoleda ove godine dostigao je 543.266 kilograma, čija je vrijednost 3,05 miliona KM, što je značajan rast u odnosu na prošlu godinu kada je izvezeno 233.817 kilograma vrijednosti 1,13 miliona KM.
– Najviše sladoleda ove godine u BiH je stiglo iz Srbije i Hrvatske, zatim Poljske i Italije. Istovremeno najviše sladoleda proizvedenog u BiH plasirano je na tržište Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Albanije – stoji među podacima UIO.
Načelnica Odjeljenja za prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Brankica Tomaš istakla je za “Glas” da je ove godine potražnja za sladoledom znatno veća, što je direktna posljedica izrazito visokih ljetnih temperatura.
– Jun je bio najtopliji u posljednjih 50 godina, što se svakako odrazilo na navike potrošača, pa je samim tim i potražnja za sladoledom povećana – navela je Tomaševa.
Dodala je da su pojedini trgovački lanci počeli da na tržište plasiraju sladolede pod sopstvenom robnom markom, koji se proizvode u inostranstvu, što je dodatno uticalo na povećanje uvoza ovog proizvoda.
– Kada je riječ o domaćoj industrijskoj proizvodnji sladoleda, ona gotovo da ne postoji. U Centralni registar objekata koji posluju sa hranom upisano je devet proizvođača sladoleda, uglavnom zanatskog tipa, koji sladoled proizvode u okviru svojih slastičarni i prodaju ga u vlastitim objektima – pojasnila je Tomaševa.
Vlasnik slastičarne iz Banjaluke, Saša Trivić ističe da je ulazak u industrijsku proizvodnju sladoleda izuzetno zahtjevan i skup proces.
– Zbog toga nisam ni pokušavao da širim proizvodnju u pravcu industrijskog sladoleda koji bi se mogao prodavati u trgovinama – kaže Trivić.
Dodao je da je to ozbiljan posao koji zahtijeva velika ulaganja, a kupovina mašina bi bila samo početak.
– Pored opreme, potrebni su i specijalizovani kamioni za distribuciju, rashladne vitrine, logistika, kao i ugovori sa trgovcima. Teško je probiti se na tržište, a bez ozbiljnog kapitala, gotovo nemoguće -pojašnjava on.
Trivić ističe da su mnogi koji su pokušali da se bave industrijskom proizvodnjom sladoleda u Srpskoj odustali.
Jedan od rijetkih koji se ipak odlučio na takav korak je Zlatko Oršolić, vlasnik šamačkog preduzeća, koji je sa industrijskom proizvodnjom sladoleda počeo u januaru prošle godine.
– Trenutno smo jedini proizvođač industrijskog sladoleda u BiH. Naši proizvodi se već nalaze širom regiona, a ove godine prvi put smo počeli i sa izvozom u Sloveniju i Albaniju. Posao nije nimalo lak, ali uspijevamo da se probijemo na nova tržišta – ističe Oršolić.
Kako kaže, za sada proizvode porodična pakovanja, a do kraja godine planiraju proširenje ponude na sladoled na štapiću.
– Očekujemo da ćemo ove godine udvostručiti izvoz u odnosu na lani, mada na domaćem tržištu i dalje teško ostvarujemo saradnju s velikim trgovačkim lancima – rekao je Oršolić.
Brankica Tomaš ističe da, kad je u pitanju proizvodnja sladoleda, postoji mogućnost dobijanja podsticaja za nabavku tehnološke opreme u okviru kapitalnih investicija u poljoprivredi.
– Podrška je predviđena i za uvođenje standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane, kao i za brendiranje proizvoda namijenjenih tržištu – kazala je Tomaševa.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.