Ovo ime vjerovatno potiče od toga što raste rano u proljeće, u vrijeme kada se medvjedi bude iz zimskog sna. Raste u velikim grupama, uglavnom u sjenovitim i vlažnim kontinentalnim šumama. Gustina biljaka je često toliko velika da u potpunosti pokriva šumsko tlo, što izgleda veoma atraktivno u periodu kada drveće još nema lišće. Cijela biljka miriše na bijeli luk, a to je posebno izraženo tokom cvjetanja, kada se zeleno šumsko tlo pretvara u bijelo more cvijeća.
Pojedina biljka obično ima dva lista koja rastu na dugačkoj stabljici iz bijele izdužene lukovice visine 15 do 30 cm. Često nekoliko lukovica raste zajedno, čineći da izgleda kao jedna biljka sa više listova. Listne ploče su prilično tanke i imaju zašiljene vrhove, koji se sužavaju u osnovi i pretvaraju se u peteljku.
Biljka cvijeta u martu i aprilu, prvo na osunčanim mjestima, a zatim i na osjenčenijim. Cvijeta u aprilu sitnim bijelim cvjetovima u kišobranastom cvatu. Svaka biljka raste jednu uspravnu cvast koja kasnije razvija zelene mahune sa crnim sjemenom u sredini. Kada sjeme sazre, nadzemni dio biljke odumire, a priča se ponavlja sljedećeg proljeća.
U šumi Auvald u Lajpcigu u Nemačkoj divlji luk se bere u tolikim količinama da je lokalna policija morala da reaguje. Ovo područje ima najveće rezerve ove biljke u Evropi, što kradljivce privlači u zaštićeni rezervat prirode.
Organizovane krađe i kazne
Kris Graupner, glavni inspektor lokalne policije, rekao je:
„Ovo je organizovana akcija. Zabilježili smo slučajeve da je otkopano na stotine kilograma lukovica divljeg bijelog luka.
Policija smatra da iza toga stoje organizovane bande koje smišljaju precizan plan krađe. Kilogram divljeg belog luka može da dostigne cijenu i do 30 evra, pa u svakom slučaju krađe šteta iznosi nekoliko hiljada evra.
– Već smo naišli na upakovane pakete, spremne za transport, što znači da se sijalice odmah šalju kupcima – dodaje policajac.
– Naročito u oblastima ruskog govornog područja, ove sijalice se smatraju delikatesom, što je jedan od razloga masovne krađe – kaže Graupner.
Zabrinuti botaničari
Botaničar Rolf Engelman sa Univerziteta u Lajpcigu sa zabrinutošću posmatra ovaj fenomen:
„Masovno rudarenje oštećuje strukturu zemljišta i šumski ekosistem. Poslije ovakvih krađa ostaju gole površine na kojima divlji bijeli luk godinama neće rasti.
Nadgledanje šume veličine više od 500 fudbalskih terena je nemoguće, ali savjesni građani poput Elise Bauhterkirhen pomažu. Ona vodi školu u prirodi za decu i tokom jedne šetnje primjetila je nešto sumnjivo:
„Vidio sam dve kese pune sijalica i osjetio ogromnu nepravdu.
Ona je pozvala policiju, koja je uhapsila lopove.
Lopovi iz istočne Evrope osuđeni su na novčane kazne u iznosu od više hiljada evra. Za komercijalno sakupljanje samoniklog bilja moguće su kazne do 10.000 evra. Međutim, oni koji prikupe manji iznos za ličnu upotrebu ne krše zakon – to dozvoljava takozvano „pravilo buketa“.
I kod nas raste divlji bijeli luk
U našim šumama u proljeće ima i mnogo divljeg bijelog luka. Ko zna gdje da traži, lako će ga pronaći – najčešće u vlažnim, sjenovitim šumama, posebno listopadnim šumama bukve, hrasta, graba i jasena.
Divlji bijeli luk se lako prepoznaje po mirisu nalik na bijeli luk i tamnozelenim, mesnatim, duguljastim listovima.
Ljekovita svojstva
Snižava krvni pritisak i masnoće: Pomaže u eliminaciji toksina, jača pamćenje, ublažava proljećni umor, glavobolje i snižava krvni pritisak i masnoću.
Jača imunitet: Bogat je vitaminom C, sadrži eterična ulja, alicin i antioksidante koji jačaju imunitet.
Anti-inflamatorno: Slično bijelom luku, ima antibakterijska i antivirusna svojstva i koristi se za infekcije respiratornog trakta.
Protiv arterioskleroze: Pomaže u snižavanju holesterola i triglicerida, smanjuje rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Za respiratorne infekcije: Olakšava disanje, pomaže kod kašlja i bronhitisa.
Problemi sa kožom: Zahvaljujući svojim antimikrobnim svojstvima, pomaže kod osipa, bubuljica i rana.
Kako ga koristiti?
Svježe lišće u salatama: Daje prijatan ukus sličan vlascu ili bijelom luku.
Tinktura ili čaj: Svježe listove staviti u alkohol i ostaviti nekoliko nedjelja; Čaj se pravi tako što se prelije ključalom vodom.
Konzerviranje u ulju: Održavanje u maslinovom ulju za dodavanje u jela.
Pesto od divljeg bijelog luka
Sastojci:
100 g listova svežeg belog luka
50 g oraha (ili pinjola)
50 g parmezana ili biljne zamene
1 čen belog luka (opciono)
100 ml maslinovog ulja
Sok od pola limuna
So i biber po ukusu
Priprema:
Operite i osušite listove.
U blenderu pomiješajte listove, orahe, sir i bijeli luk.
Postepeno dodajte ulje dok ne dobijete željenu teksturu.
Dodajte limunov sok, so i biber, pa ponovo promiješajte.
Poslužite uz tjesteninu, pečeno povrće ili kao namaz na hljeb, prenosi Slobodna Dalmacija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu