Ova neusaglašenost zbunjuje investitore, ali i građane koji željno očekuju promjenu rigoroznog trenda.
Domaći stručnjaci smatraju da u narednom periodu sigurno slijedi neizvjesnost, ali ukazuju i na mogućnost značajne promjene situacije.
Federalne rezerve u srijedu su zadržale svoju ključnu kamatnu stopu stabilnom treći put zaredom i najavivši višestruka smanjenja koja će uslijediti 2024. i kasnije. Samo dan kasnije, oglasila se Evropska centralna banka (ECB) nakon zasjedanja sa jasnim stavom da nema ni nagovještaja o mogućem smanjenju, i da uprkos nižim inflacionim očekivanjima kamate ostaju na rekordnih 4 odsto, piše Blic biznis.
Kraj inflacije ili početak recesije?
Vladimir Đukanović, ekonomski stručnjak, kaže da po pitanju kamatnih stopa u narednom periodu jedino što je sigurno da sledi period neizvjesnosti i iščekivanja jer posljednji potez ECB šalje jasnu poruku.
– Čim nema smanjenja znači da inflacija nije totalno pod kontrolom i to je činjenično stanje. Da je drugačije oni bi smanjili kamatne stope. Sa druge strane američki potrošač i dalje pretjerano troši kao da je sve savršeno, što dovodi do dodatnog straha kod donosioca odluka da ako spuste kamate, i kreditne kartice opet postanu jeftine, može pogoršati još uvijek nestabilnu situaciju i povećati rizik da se inflacija vrati – kaže Đukanović.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija je nastavila da usporava i u novembru je iznosila osam odsto, što je nešto niže u odnosu na očekivanja Narodne banke Srbije (NBS). Godišnja inflacija u evrozoni iznosi 2,4 odsto u novembru ove godine, što je najniži nivo u posljednje dvije godine.
Uprkos očiglednom padu i dugoočekivanom zaokretu, zvaničnici i dalje smatraju da nema razloga za opuštanje, jer ni jedan pokazatelj za sada ne potvrđuje sa sigurnošću da je najgore prošlo ili tek slijedi.
– Sada je veliko pitanje da li smo mi u toj takozvanoj spirali i da li će ovo da bude ciklus koji će da uspori ekonomiju i onda poslije tog usporavanja da opet imamo ciklus inflacije ili smo se skroz izvukli iz toga. Ovako je bilo 70- tih, kada smo imali ciklus inflacije, pa kada se obuzda inflacija nastane recesija. Taman se sredi recesija opet krene inflacija i to je ta inflatorna spirala. Da li se mi tu nalazimo? To ćemo tek u narednom periodu moći da procijenimo – kaže Đukanović.
Moguće ponovo povećanje kamatnih stopa
Nakon višemjesečnog rasta Euribora, koji je mnogim kreditnim dužnicima znatno povećao kamatne stope na zajmu, konačno je došlo do njegovog pada i to ispod 4 odsto. Na ovo ukazuje i naš sagovornik, tvrdeći da će sada kreditnim dužnicima bez obzira na nivo kamatnih stopa, rate za kredite pasti, kao što su rasle kada je Euribor išao na gore. Kao još jednu pozitivnu stavku sagovornik navodi i samo činjenicu da zvaničnici bar kamatne stope ne podižu, ali ukazuje na to šta može da krene po zlu.
– Iako možemo reći da je dobra vijest to što bar nisu podigli kamatne stope, to možemo posmatrati iz dva ugla. Sa jedne strane to je pokazatelj da je situacija pod kontrolom i da ne moraju ponovo da ih podižu, ali sa druge strane ipak čim ih ne smanjuju znači da nemaju hrabrosti jer još uvek nije sve završeno i rizik za povratak negativnog scenarija postoji. Što bi vrlo lako i moglo da se dogodi, jer ako se u narednom periodu inflacija ponovo poveća, u tom slučaju neminovno će opet biti podignute kamatne stope – objašnjava stručnjak.
On ističe da bi vremenske prilike i hladnija zima svakako dovele do povećanja potražnje za energentima, što takođe može imati uticaj na cjelokupnu situaciju.
Nema popuštanja
ECB je jasna u svom stavu i nemaju nagovješataja o mogućem smanjenu kamatnih stopa.
Umjesto toga, smatra da će se inflacija uskoro oporaviti, ali da pritisci na cijene i dalje ostaju jaki.
– Osnovna inflacija se dodatno smanjila, ali pritisci na domaće cijene i dalje su povišeni, prvenstveno zbog snažnog rasta troškova rada. Stope će biti postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima dokle god bude potrebno – rekla je Kristin Lagard, prеdsjеdnica Evropskе cеntralnе bankе nakon sjednice.
Ove promjene su u suprotnosti sa opkladama investitora koji su očekivali smanjenje kamatnih stopa u prvoj polovini sljedeće godine, što bi predstavljalo oštar preokret u odnosu na niz od 10 uzastopnih povećanja koji je završen u septembru.
Ažurirane ekonomske projekcije ECB-a ukazuju na nižu inflaciju i rast, posebno za narednu godinu. ECB očekuje da će ukupna inflacija u prosjeku iznositi 5,4 odsto u 2023, 2,7 odsto u 2024, 2,1 odsto u 2025. i 1,9 odsto u 2026.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu