Svijet

(FOTO) Među "delinkventima" i komšiluk: Prema analizama američke agencije ovo su zemlje koje bi Tramp BACIO NA MILOST I NEMILOST PUTINU

Donald Tramp, koji je na dobrom putu da postane republikanski kandidat za predsjednika, izazvao je bijes zapadnih partnera kada je u nedjelju najavio da  SAD možda neće od potencijalnog napada Rusije braniti saveznike u NATO koji ne troše dovoljno novca na obranu.

Donald Tramp i Vladimir Putin
FOTO: ALEXEY NIKOLSKY/SPUTNIK/KREMLIN/EPA

Kako navodi agencija Asošijeted pres “Trumpova izjava najnoviji je slučaj u kojemu je on stao na stranu režima Vladimira Putina. Kako navode to znači da 77-godišnji bivši predsjednik ili ne razumije kako NATO funkcioniše ili iskrivljuje istinu radi političke koristi, piše AP.

Trump se u subotu na predizbornom skupu u Konveju u Južnoj Karolini prisjetio kako je kao predsjednik SAD jednoj članici NATO govorio da će uskratiti pomoć SAD i ‘ohrabriti‘ Rusiju da čini što želi sa saveznicima koji je ne ulažu dovoljno za vojsku.

Nosač aviona snage NATO
FOTO: JOHAN FALNES/EPA

Glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg uzvratio je neobično oštrom izjavom da Trump prijeti bezbjednosti cijelog transatlantskog saveza. Ni aktualnom predsjedniku Džozefu Bajdenu nije dobro sjela Trumpova izjava.

Pročitajte još

– Priznanje Donalda Trumpa da namjerava dati Putinu zeleno svjetlo za još rata i nasilja, da nastavi svoj brutalni napad na slobodnu Ukrajinu i proširi svoju agresiju na narod Poljske i baltičkih država je užasno i opasno – rekao je Bajden.

Za vrijeme Obamine administracije, 2014. godine, članice NATO su pristale krenuti prema cilju trošenja 2% BDP-a za nacionalnu obranu do 2024. godine.

Na zadnjem samitu u Litvaniji, članice NATO ponovno su dale obećanje da će potrošiti najmanje 2% BDP na svoju vojsku, ali nije nametnut rok za postizanje tog cilja.

Pročitajte još

Članice NATO ne plaćaju da bi pripadale organizaciji i ne duguju ništa osim doprinosa u administrativni fond, navodi AP.

Tramp, kako navodi AP,  očito nije mislio na ta administrativna plaćanja. Kako bi mogla pridonijeti zajedničkoj obrani svaka bi članica morala trošiti na obranu 2% BDP, ali riječ je o dobrovoljnom cilju i nitko nije dužan to činiti. Države ne plaćaju novac NATO, već ga ulažu u vlastite oružane snage.

Donosimo podatke o tome koliko svaka zemlja članica izdvaja za nacionalnu vojsku, prema portalu Forces.net. NATO ima 31 članicu, a Finska je zadnja ušla u savez prošle godine.

Samo 11 zemalja članica izdvaja više od 2% BDP-a, pri čemu je zanimljivo da su Francuska (1,90%), Njemačka (1,57%) i Norveška (1,67%) ispod crte, piše jutarnji.hr.

Poljska i Grčka su na samom vrhu. S 3,90% BDP-a Poljska izdvaja čak i više od SAD-a (3,49%). Na trećem je mjestu Grčka s 3,01%.

Zemlje članice koje graniče s Rusijom povećale su izdvajanja za NATO od početka invazije. Tako Estonija izdvaja 2,73% BDP, Litvanija 2,54%, Finska 2,45%, Rumunija 2,44%, Mađarska 2,43% te Latvija 2,07%.

Iznad crte su i Ujedinjeno kraljevstvo 2,07% te Slovačka 2,03%.

Zemlje članice koje ne postižu zadani cilj od 2% su Francuska (1,90%), Crna Gora (1,87%), Sjeverna Makedonija (1,87%), Bugarska (1,84%), Hrvatska (1,79%), Albanija (1,76%), Nizozemska (1,70%), Norveška (1,67%), Danska (1,65%), Njemačka (1.57%), Češka (1,50%), Portugal (1,48%), Italija (1,46%), Kanada (1,38%), Slovenija (1,35%), Turska (1,31%), Španija (1,26%), Belgija (1,13%) i Luksemburg (0,72%).

Ruski napad na Ukrajinu u februaru 2022. godine dala je članicama dodatni podsticaj da pojačaju svoje vojske.

Sjevernoatlantski pakt osnovan je nakon Drugog svjetskog rata s ciljem da se zaustavi širenje sovjetske kontrole u Evropi jer je Sovjetski Savez počeo širiti uticaj na istoku Evrope.

Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je upozoravao da Moskva na širenje NATO gleda kao na prijetnju.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu