Povećana dostupnost organskih proizvoda, širenje ponude plant-based prehrane i rastući broj restorana sa zdravim opcijama svjedoče o ekspanziji svjesne prehrane i kod nas. Ipak, i dalje postoji mnogo prostora za edukaciju potrošača i bolji izbor namirnica.
O tome smo razgovarali s nutricionistkinjom i farmaceutkinjom Selmom Gurdom, koja kroz svoje savjetovalište “Jabučica” pomaže ljudima da razumiju kako prehrana utiče na zdravlje i kako prepoznati kvalitetne proizvode u obilju dostupnih opcija.
Značaj edukacije potrošača
– Velik broj ljudi u BiH sve više pazi na ono što unosi u organizam. Sve češće ćete čuti da neko traži organsku hranu, izbjegava procesirane proizvode ili bijelo brašno. Broj restorana, trgovina i proizvođača zdrave hrane takođe raste. Ipak, još je mnogo onih koji ne vode dovoljno računa o ishrani – ističe Gurda.
Jedan od glavnih problema je što se prilikom kupovine prioritet često daje ukusu i cijeni, dok se manje pažnje posvećuje kvalitetu sastojaka.
– S obzirom na tešku ekonomsku situaciju u zemlji, razumljivo je da jeftinija hrana često prevagne u odabiru. Međutim, edukacijom potrošača i jačanjem tržišta zdrave hrane, to se može promijeniti – kaže nutricionistkinja.
Plant-based ishrana – trend ili potreba?
Prehrana bazirana na biljnim namirnicama sve je popularnija, ne samo među veganima i vegetarijancima, već i kod ljudi koji imaju zdravstvene probleme ili, jednostavno, žele zdraviji stil života. No, da li su ovakve promjene u ishrani zaista korisne?
– Plant-based ishrana ima brojne zdravstvene prednosti. Bogata je vlaknima, dobrim mastima i antioksidansima, te pozitivno djeluje na zdravlje srca i krvnih sudova, regulaciju tjelesne težine, nivoe glukoze i inzulina, poboljšava probavu i zdravlje crijeva. Mnogi koji prelaze na ovaj način ishrane primjećuju više energije i vitalnosti, jer su ovi obroci bogati mikronutrijentima, a istovremeno siromašni sastojcima koji uzrokuju pad energije – objašnjava Gurda.
Međutim, ključ uspjeha u plant-based ishrani leži u pravilnom odabiru kvalitetnih namirnica.
– Proizvodi bi trebali dolaziti od odgovornih proizvođača s jasno istaknutim certifikatima. U BiH postoji nekoliko brendova koji se ističu po kvalitetu, a moji favoriti su Biona i Heljdaeko, jer dosljedno prate visoke standarde i ostaju vjerni svojoj misiji – ističe nutricionistkinja.
Slanutak i grašak su nutritivno bogatija alternativa soji
Jedan od sve primjetnijih trendova u zdravoj ishrani je zamjena soje s nutritivno bogatijim namirnicama poput slanutka i graška. Ova promjena ima i zdravstvene i ekološke razloge.
– Soja je jedan od najčešćih alergena, a uz to, većina soje na tržištu je genetski modifikovana. S druge strane, grašak i slanutak su znatno manje podložni genetskim modifikacijama. Osim toga, slanutak je bogatiji vlaknima i lakše probavljiv, što ga čini izvrsnim izborom – objašnjava Gurda.
Promjene u prehrambenim trendovima ogledaju se i u zamjeni nekih vrsta masti zdravijim alternativama.
– Kokosovo ulje, na primjer, sadrži sastojke koji se brže pretvaraju u energiju, podržava zdravlje mozga i podiže nivo “dobrog” HDL holesterola – dodaje Gurda.
Ova prehrambena revolucija nije zaobišla ni industriju zdravih proizvoda.
– Biona, kao brend koji pratim i preporučujem, takođe prati ove promjene. Nedavno su u recepturama svojih poznatih proizvoda – Hambash, Vapaće i Kobaya – zamijenili soju nutritivno bogatijim slanutkom i graškom – dodaje Gurda.
Zdrava ishrana, srećom, nije samo prolazni trend. Pametni izbori i zdravi stil života pozitivno utiču na zdravlje pojedinca, ali i na ekološku održivost. Edukacija potrošača i dostupnost kvalitetnih proizvoda najvažniji su faktori u ovoj promjeni koja, korak po korak, donosi dobrobit zdravlju cijelog društva.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu