Ukoliko aktuelni predsjednik SAD Džozef R. Bajden, pored poodmaklih godina (82) i upitnih kongitivnih sposobnosti, i prethodni predsjednik Donald J. Tramp pored mnogobrojnih nametnutih sudskih procesa, dobiju nominacije svojih političkih stranaka demokratske i republikanske, a sve upućuje na to, bićemo svjedoci prvog američkog predsjedničkog revanša još od 1956. godine.
Američki politički sistem je zasnovan na prosvjetiteljskim idejama slobode, napretka, tolerancije, bratstva, ustavne vlade i odvojenosti crkve od države, ugrađenim u Ustav iz 1787. godine. Najvažniji akteri tog sistema od američkog građanskog rata do danas bile su Demokratska i Republikanska stranka.
Centar moći političkog sistema je predsjednik SAD, koji je ujedno šef države i šef vlade, a zakonodavno tijelo je dvodomni Kongres, koga čine Predstavnički dom i Senat.
Predstojeći opšti izbori su predviđeni za utorak, 5. novembra 2024. godine, a na njima će se birati: predsjednik i potpredsjednik SAD, puni sastav od 435 mjesta Predstavničkog domu, i 34 od 100 mjesta u Senatu. Rezultati izbora se tradicionalno objavljuju 6. januara u Senatu, a inauguracija novog predsjednika 20. januara na Kapitol Hilu u Vašingtonu.
Izborima prethode stranačke konvencije na kojima političke stranke nominuju svoje kandidate. Konvencija Republikanske stranke pred predstojeće izbore je zakazana za 15. jul u Milvokiju, država Viskonsin, a Demokratske stranke za 19.-22. avgust 2024. godine u Čikagu, država Ilinois.
Ukratko o izborima
Izbori za predsjednika i potpredsjednika SAD se održavaju uvijek – prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u novembru. Glasa se lično ili putem pošte. Nekada su birači glasali samo na dan izbora, ali je i trend prijevremenog glasanja sve prisutniji.
Izborni glasovi – elektori (ukupno 538 elektora) se raspoređuju među državama na osnovu popisa stanovništva. Svakoj državi se dodjeljuje broj glasova jednak broju senatora i predstavnika u delegaciji američkog Kongresa, tj. dva glasa za svoje senatore u američkom Senatu plus broj glasova jednak broju njenih kongresnih okruga. Tako npr. velike države kao Kalifornije imaju 54 elektora, Teksas 40, Florida 30, dok manje kao Aljaska, Vajoming, Vermont imaju samo po 3 elektora.
Proces glasanja je složen i kada se glasa za predsjedničkog kandidata zapravo se glasa za izabrane elektore, tj. birače vašeg kandidata. Izabrani elektori se sastaju u glavnom gradu svoje države po pravilu prvog ponedjeljka nakon druge srijede u decembru (ovoga puta je to 17. decembar), kada Izborni kolegijum sastavljen od 538 elektora bira predsjednika SAD. Kandidat koji dobije 270 elektora je pobjednik izbora.
Mada je koncept Izbornog kolegijuma pomalo zbunjujući, u preko 200 godina istorije predsjedničkih izbora zemlje zabilježeno je samo pet osporavanih.
Ukratko o SAD
Sjedinjene Američke Države – SAD su savezna unija 50 američkih država, smještena u srednjem dijelu sjeverno-američkog kontinenta na površini oko 9,8 miliona kilometara kvadratnih, sa populacijom oko 330 miliona stanovnika. Treća su po veličini zemlja na svijetu, iza Rusije i Kanade, treća po veličini populacije, iza Kine i Indije, površinom dva puta veća, a populacijom jedan i po put manje od Evropske unije.
Najduža granica im je obalska, oko 20.000 kilometara, sa okeanima, Atlantskim na istoku i Tihim na zapadu, na sjeveru u dužini oko 9.000 km graniče sa Kanadom, a na jugu u dužini oko 3.000 km sa Meksikom. Najveća država je Aljaska na krajnjem severozapadu kontinenta, najveći grad sa oko 8,5 miliona stanovnika je Njujork na istočnoj obali, a glavni grad je Vašington u distriktu Kolumbija. Klima je uglavnom blaga, izuzev arktičke u područjima Aljaske, i tropske na Floridi i Havajima.
Bijeli Amerikanci čine 61,60 odsto stanovništva, crni Afro-amerikanci 12,40 odsto, Azijati 6 odsto, native iliti domoroci 1,30 odsto, a svi ostali 18,60 odsto. Engleskim jezikom govori 78,20 odsto stanovnika, španskim 13,40 odsto, kineskim 1,10 odsto, a svim ostalim jezicima 7,30 odsto. Najdominantnija religija je protestantska – 46,50 odsto, rimokatolici čine 20,80 odsto, jevreji 1,90 odsto, sve ostale hrišćanske religije 2,30 odsto, muslimani 0,90 odsto, budisti i hindu po 0,70 odsto, sve ostale vjere 1,80 odsto. Neopredijeljeno je 22,80 odsto stanovništva, a 0,60 odsto se ne izjašnjava. Izvor: Foreign Affairs
SAD su vodeći svjetski inovatori visoke tehnologije i druga najveća industrijska proizvodnja svijeta, koja zapošljava oko 165 miliona radnika. Državni budžet za 2021. godinu je iznosio oko 4 triliona dolara, ukupni BDP oko 23,32 triliona dolara, BDP po glavi stanovnika 70.248 dolara, uz godišnju stopu rasta BDP od 5,95 odsto.
Vrijednost američkog izvoza u 2021. godini je iznosila oko 2.255 triliona dolara – najviše u Kanadu 16 odsto, u Meksiko 15 odsto, u Kinu 9 odsto, u Japan i Južnu Koreju po 4 odsto, a uvoza oko 3.402 triliona dolara – najviše iz Kine 19 odsto, iz Meksika 12 odsto, iz Kanade 13 odsto, iz Njemačke i Japana po 5 odsto. Izvor: World bank
Amerikancu su, ne nudeći prihvatljive odgovore na izazove novog svijeta u nastajanju, uzrokovane političkim buđenjem nakon okončanja Hladnog rata, propustili priliku definisanja dominacije Zapada na globalnom nivou, kojoj su nesumnjivo težili.
Mada još uvijek vojno, ekonomski i politički najdominantnija sila svijeta, SAD su nakon nekoliko neuspjelih ratnih avantura (Irak, Avganistan, Libija, Sirija), nekoliko velikih berzanskih spekulacija i velike finansijske krize 2008. godine, a pogotovo nakon dugogodišnjeg neodmjerenog ekonomskog favorizovanja Kine i neumjesnog zapostavljanja globalnog juga, znatno ugrozile svoju geopolitičku poziciju.
Ni politički odnosi unutar države danas nisu sjajni, a predstojeći izbori bi trebali dati odgovore na pitanja prevazilaženja unutrašnjeg nejedinstva američkog društva, dezintegracije i rasne segregacije, ekonomske nejednakosti, ali i nedorečenosti između obećanja i performansa američke demokratije.
Na tragu odgovara koje birači očekuju je možda trgovinski sporazum između SAD-Meksika-Kanade/USMCA, kojim se, umjesto sedamdesetogodišnje filozofije slobodne trgovine velikih korporacija i isključivog cilja povećanja profita kompanija, u politički fokus stavlja širenje američkog proizvodnog sektora i zaštita američkih radnika.
Napomena: USMCA je osmišljen da vrati proizvodnju kući i stvori nova radna mjesta. Smatra se najvećim uspjehom Trampove administracije, a usvojen je velikom većinom i republikanaca i demokrata u Predstavničkom domu 2019. godine. Nakon njegovog usvajanja je došlo do značajnog povećanja američkog izvoza u Meksiko i Kanadu, od 45 odsto, do velikog povećanja izgradnje fabrika na prostoru SAD, samo ovogodišnja ulaganja iznose oko 180 milijardi dolara, do toga da su Meksiko i Kanada postale najveći trgovinski partneri SAD s ukupnom vrijednošću sjeverno-američke trgovine u 2022. godini oko 1,5 biliona dolara, koja čini i oko 9,5 miliona radnih mjesta. Izvor: Foreign Policy
Javno mnjenje
Ispitivanja javnog mnjenja govore da Bajdena danas podržava 38,70 odsto ispitanika, a da je protiv njega 55 odsto, i da Trampa podržava 40,40 odsto ispitanika, a da je protiv njega 54,80 odsto. Izvor: Rasmussen Reports, YouGov, Hariss Insights & Analytics, Morning Consults
Analitičari cijene da je suviše rano za ocjene o rezultatima predstojećih izbora jer su oni tek za godinu dana, a predizbornu godinu nekada obilježe i neuobičajena dešavanja koja utiču na rezultate izbora. Na primjer, prošlu su obilježili masovni protesti – Blak lajfs maters (crni životi su važni), povodom hapšenja, premlaćivanja i ubistva od strane policije, crnog Afro-amerikanca Džordža Flojda, izazvavši velike tenzije u cijeloj državi, pogotovo u područjima izraženije rasne segregacije.
Cijeni se da bi aktuelna dešavanja na Bliskom istoku mogla biti iskorištena protiv predsjednika Bajdena s obzirom da ni Izraelci ni Palestinci nisu zadovoljni stavom američke administracije, što se već javno manifestovalo na mitinzima u zemlji, da u SAD živi i oko 5 miliona Jevreja i da su slike brutalnog sukoba na Bliskom istoku pogoršale generacijske tenzije između Bajdenove administracije i mladih Amerikanaca, ključnih glasača demokrata koji su skloniji kritikama Izraela, da je svakim danom sve više onih koji kritikuju američku vojnu podršku Ukrajini, koja košta američke građane, a da je s tim u vezi Tramp nedavno poručio da će, ukoliko pobijedi na izborima, okončati rat u Ukrajini za 24 sata.
Isto tako se cijeni i da je političko približavanje Moskve i Pekinga preskup strateški nusprodukt Bajdenove politike, da se spoljnopolitički debakl sa Kinom, rangiran kao jedna od najgorih američkih spoljnopolitičkih katastrofa, najviše pripisuje aktuelnom establišmentu, i da su birači na prošlim izborima glasali za Bajdena i protiv Trampa, a da bi na ovim mogli glasati obrnuto, tj. za Trampa i protiv Bajdena.
(MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu