Geopolitika nam pomaže u razumijevanju zamršenih veza između političkih, ekonomskih, vojnih i geografskih dimenzija svijeta, i od suštinskog je značaja za snalaženje u izazovima iskorištavanja budućih prilika.
Prošla godina, gledano kroz prizmu geopolitike, ostaje upamćena po ratnim sukobima u Ukrajini, ponovnom ratu na mitskom prostoru Bliskog istoka, predsjedničkim izborima u Kini i velikim tenzijama oko statusa Tajvana u Južno-kineskom moru, nametnutim ekonomskim sankcijama Zapada Rusiji i gubljenju globalnih pozicija Evropske unije, sve boljem organizovanju globalnog juga i sve prisutnijem širenju geopolitičkog uticaja BRIKS, a ostaće upamćena i po odlasku velikana svjetske diplomatije Henrija Kisidžera.
Za Kisindžera je diplomatija umijeće suptilnog vođenja politike u ostvarivanju dugoročnih interesa, a ovladavanje politikom leži u umjetnosti odmjeravanja vjerovatnoća i shvaćanju nijansi mogućnosti.
Godina buduća biće godina izbora jer više od četiri milijarde građana u više od trideset država izlazi na birališta širom svijeta. Izbori će se održati u nekim od velikih svjetskih sila i na nekim od osjetljivih geostrateških prostora, a od njihovih rezultata će zavisiti i buduće uređenje novih geopolitičkih pejzaža.
Već polovinom januara na opštim izborima u Tajvanu, u regionu indo-pacifika, biraće novog predsjednika i poslanike jednodomnog parlamenta. Izbori će se održati u ambijentu najvećih tenzija između Kine i Tajvana u zadnjih nekoliko decenija i sve većem udaljavanju politika Pekinga i Vašingtona.
Ni posljednja Kisindžerova posjeta Kini, prošle jeseni, nije uspjela u približavanju stavova velikih sila a ni nedavni susret Bajdena i Ksia na marginama foruma lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje – APEC u San Francisku nije donio neki veći pomak u odnosima. Nakon razgovora je potpisano nekoliko manjih sporazuma, ali modus vivendi nije ni na vidiku.
Kina na Tajvan gleda kao na svoje ostrvo, a osnov rješavanja tajvanskog pitanja vidi u mirnom ujedinjenju po principu jedna zemlja dva sistema, kao što je već urađeno sa Honkongom. S tim u vezi Kina intenzivno razvija i oprema svoju mornaricu, i sve je prisutnija u kontroli Južno-kineskog mora i morskih puteva od vitalnog značaja za međunarodnu trgovinu i bezbjednost, kroz koje prolazi oko 40 odsto svjetske trgovine.
Politički analitičari ocjenjuju da otvaranje pitanja statusa Tajvana ne dolazi u najpovoljnijem geopolitičkom momentumu za Vašington, koji je već značajno uključen u jedan rat u istočnoj Evropi, drugi na Bliskom istoku, i koji na novu konfrontaciju u Aziji u ovom trenutku nije spreman. Isto tako cijene da je tihi sudar najvećih geopolitičkih sila već počeo i da će se o ovim ali i nizu drugih pitanja u odnosima sa Kinom u Vašingtonu studioznije određivati tek nakon predsjedničkih izbora u SAD.
Na geopolitičkom prostoru Evroazije, koju Bžežinski naziva – šahovskom tablom, vijekovno je takmičenje u sticanju, odnosno održavanju globalnog primata utemeljenog na geostrategiji i strateškom upravljanju geopolitičkim interesima.
Izbori u Ukrajini neće biti održani ove godine zbog ratnih sukoba koji traju skoro dvije godine, a najbolji tajming za diplomatsko rješenje je prošao. Cijeni se da će ratni sukobi potrajati i tokom naredne godine, ali da će se u Vašingtonu i o ovom pitanju studioznije određivati nakon predsjedničkih izbora u SAD.
Obnovljeni ratni sukobi na Bliskom istoku više liče na specijalnu operaciju sa ograničenim ciljem i prećutno odobrenim tajmingom, i nije prvi put, a vjerovatno neće biti ni posljednji, da se ratom urušava ono što je godinama mukotrpno građeno. Cijeni se da je ratni sukob lokalnog karaktera i da se neće širiti na region, da će mirovni pregovori uskoro početi, ali da mira na Bliskom istoku neće biti još dugo, kao i da će slabljenjem američke geopolitičke moći u regionu slabiti i politička pozicija Izraela.
Od januara naredne godine BRIKS otvara vrata za članstvo šest novih država sa tri kontinenta, što bi moglo dovesti do tektonskih promjena u geoekonomiji i geopolitici Bliskog istoka iliti Zapadne Azije, i stvaranje platforme za novo širenje tržišta i investicija, i uvećavanje tehnološke razmjene. Imajući više sluha za zahtjeve zemalja globalnog juga BRIKS je sve više u funkciji promocije ako ne novog svjetskog poretka onda neke njegove alternative.
Pred Briselom i Evropskom unijom, koja još uvijek traga za modalitetima efikasnijeg unutrašnjeg funkcionisanja, i racionalnijeg proširenja, polovinom naredne godine su izbori za Evropski parlament.
Evropljani se usljed stagnacije privrednih aktivnosti i usporenijeg ekonomskog rasta sve više okreću populističkim i ultradesničarskim politikama (Holandija, Italija, Njemačka, Slovačka). Naredni izbori će biti održani u ambijentu poljuljanog povjerenja u evropske institucije usljed niza afera tokom pandemije, usljed povećanog priliva migranata iz ratnih područja, usljed rata na granicama Unije i sankcija Zapada Rusiji sa povratnim uticajem i negativnim posljedicama na trgovinu, i tržišta širom svijeta, ali i usljed nesnalaženja lidera Unije u novim geopolitičkim okolnostima, i urušavanju njenog kredibiliteta na međunarodnoj pozornici.
Napomena: Izbori za Evropski parlament u 27 članica Evropske unije se održavaju svake pete godine, a više od 400 miliona Evropljana sa pravom glasa biraće 720 predstavnika parlamenta. Ovo su drugi po veličini izbori u svijetu, nakon nacionalnih izbora u Indiji, a održaće se u drugoj sedmici juna. Svaka zemlja članica će glasati za svoju listu parlamentaraca u Strazburu.
Međutim, najvažniji izbori na koje svi pogleduju i od kojih u globalnoj svjetskoj zajednici svi pomalo očekuju, biće opšti izbori u još uvijek najmoćnijoj sili svijeta, SAD.
Kada skoro 300 miliona Amerikanaca sa pravom glasa na opštim izborima, prvog utorka u novembru sljedeće godine, bude biralo predsjednika i potpredsjednika SAD, trećinu od stotinu senatora i 435 kongresmena u američkom Kongresu, biraće ne samo između, najvjerovatnije sadašnjeg predsjednika Dž. Bajdena i bivšeg D. Trampa, već i između koncepta globalizma i suverenizma, tj. između integracija među ljudima, kompanijama i vladama širom svijeta i suverenosti nacionalnih država i njihovih interesa.
Glasanje u novembru sljedeće godine bi trebalo dati odgovor da li će Vašington u mjeri kao i do sada ostati posvećen globalnim svjetskim tokovima ili će se okrenuti uređenju podijeljenog američkog društva i oporavku svoje ekonomije.
Po nedavnim komentarima zabrinutog američkog analitičara, ovo bi mogli biti jedini izbori koji će opravdati tvrdnju da su najvažniji izbori u našem životu. Izvor: Foreign Affairs
Predsjednički izbori u Rusiji u martu, i parlamentarni izbori u Indiji u aprilu i maju, ne bi trebali donijeti neke promjene. U Rusiji se ne očekuje ništa osim potvrde neprikosnovenosti liderstva V. Putina već u prvom krugu izbora, a Putin, koji je u Kremlju od 2000. godine bi nakon ustavnih promjena 2020. godine na čelu Rusije mogao ostati sve do 2036. godine. Isto tako se očekuje da nakon jačanja položaja Indije na globalnoj pozornici, aktuelni premijer N. Modi i njegova nacionalistička stranka BJP dobiju i treći mandat na proljetnim izborima u najmnogoljudnijoj zemlji svjeta Indiji.
Izbori će biti održani i u Južnoafričkoj Republici, Meksiku, Indoneziji, Pakistanu, Bangladešu, Belgiji, a najavljuju se i vanredni parlamentarni izbori u politički sve nestabilnijoj Velikoj Britaniji.
Koliko god da je godina prošla bila godina sukoba, nestabilnosti i poremećenih društveni vrijednosti, godina buduća bi mogla biti godina neizvjesnosti i iščekivanju rezultata izbora, koji mogu uticati na budućnost svjetskog poretka onakvog kakvog poznajemo.
(MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu