Najnoviji slučaj dogodio se u ponedjeljak ujutro, kada je u neposrednoj blizini Nove autobuske stanice u Banjaluci došlo do eksplozije u automobilu. Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, zajedno sa policijskim službenicima PU Banjaluka.
Prvi rezultati istrage ukazali su na to da je muškarac aktivirao ručnu bombu u automobilu.
Prije nekoliko dana, Kotor Varoš je potresao slučaj kada je dugogodišnji policijski službenik počinio samoubistvo oružjem u dvorištu porodične kuće.
Posljednji tragični slučajevi u okolini Banjaluke samo su dio šireg trenda koji pokazuje da su osobe srednjih godina sve češće među onima koji posežu za najtežim rješenjem, nerijetko u tišini i bez prethodnih jasnih signala okolini.
Psiholog i porodični psihoterapeut Maja Savanović Zorić upozorava za Srpskainfo ekonomski pritisci, umor i stalna odgovornost mogu polako nagrizati mentalno zdravlje, pogotovo u društvu u kojem se ranjivost doživljava kao slabost.
-To su godine kada bi čovjek, barem izvana gledano, trebao imati najviše stabilnosti. Ali srednje godine nisu samo biološka činjenica. To je period kada više ne živimo od obećanja budućnosti, nego od onoga što smo do tada izgradili ili nismo. Tada iluzija „imam vremena“ počinje da se topi. Srednje godine su surove jer ogole istinu. Ako si stalno odgađao odluke, tada se suočiš s posljedicama. Ako si mislio da vremena ima beskonačno, tada shvatiš koliko je ograničeno. Ali ni oni koji „imaju sve“ nisu imuni. Stabilan posao i porodica ne garantuju osjećaj smisla. Ekonomski pritisci, umor i stalna odgovornost mogu polako nagrizati mentalno zdravlje, posebno u društvu u kojem se ranjivost doživljava kao slabost. Jedna profesorica je često govorila: „Džaba kupuješ karte za voz koji je otišao.“ Problem je što mnogi u srednjim godinama počnu vjerovati da više nijedan voz neće doći. Suicidalne misli tada najčešće nisu rezultat jednog događaja, nego kombinacije neispunjenosti, usamljenosti, stida i straha od budućnosti, tihe egzistencijalne panike da je priča već završena. A istina je da nije – kaže Zorićeva.
Kako dodaje, najveći rizik nije kriza sama po sebi, nego tišina u kojoj se odvija.
-Važno je da otvorimo prostor za razgovor o mentalnom zdravlju upravo onih koji „izgledaju stabilno“. Srednje godine nisu opasne zato što starimo, nego onda kada povjerujemo da je sve već prošlo i da više nema novih vozova – poručila je Zorićeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.