Politika

IDEMO LI U "MALI ŠENGEN" Predsjedništvo odlučuje da li će se BiH pridružiti ovoj inicijativi

Zvaničnici Bosne i Hercegovine, nakon nekoliko mjeseci, ponovo su aktivirali pitanje pridruživanja BiH inicijativi "Mali Šengen".

IDEMO LI U "MALI ŠENGEN" Predsjedništvo odlučuje da li će se BiH pridružiti ovoj inicijativi
FOTO: PREDSJEDNIŠTVO BIH

Na konferenciji za medije, koju je održao prošle sedmice, naglasivši da smatra da je od vitalnog interesa za sve građane BiH pristupanje inicijativi “Mali Šengen”, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio je tu tačku dnevnog reda, koja bi se, u skladu s najavom aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, trebala naći na dnevnom redu vanredne sjednice ovoga tijela izvršne vlasti u BiH zakazane za narednu sedmicu.

Tim povodom Istinomjer je uradio analizu na ovu temu, te podsjetio da su 10. oktobra 2019. godine predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama potpisali u Novom Sadu Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “Malog Šengena” između ove tri zemlje.

Kako će deklaracija pomoći?

Kako je tom prilikom istaknuto, “ova Deklaracija trebalo bi da pomogne da čitav region Zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije – sloboda kretanja kapitala, roba, uluga i ljudi”.

Zajednička deklaracija predviđa eliminisanje graničnih kontrola i ostalih barijera za lakše kretanje u regionu do 2021. godine, istovremeno će omogućiti i građanima da putuju u regionu samo uz ličnu kartu, kao i da se zaposle bilo gdje ukoliko imaju potvrdu o svojim kvalifikacijama.

FOTO: UIO
FOTO: UIO

Deklaracija predviđa i priznavanje diploma u regionu, kao i bolju saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala i pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.

Mjesec dana kasnije, sa regionalne konferencije u Ohridu, pomenuti potpisnici Deklaracije pozvali su ostale zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi “Mali Šengen”.

Zvizdić i Palmer

Konferenciji je u svojstvu tadašnjeg predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH prisustvovao i Denis Zvizdić. Izjavio je, u kontekstu “Malog Šengena”, da su za BiH “najvažniji prioriteti dugoročna stabilnost, mir i ekonomski prosperitet”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Zato evroatlantske integracije nemaju alternativu, ali ostajemo snažno posvećeni regionalnim odnosima – rekao je Zvizdić u novembru prošle godine.

Svoju otvorenu i nedvosmislenu podršku inicijativi “Mali Šengen” uoči Ohridskog samita dao je specijalni izaslanik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Metju Palmer, izjavivši da je saradnja Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije na uspostavljanju “Malog Šengena“ obećavajuća inicijativa koju SAD podržavaju i ocijenio da u njoj ima mjesta i za Crnu Goru, BiH i Kosovo.

– Ta arhitektura je i dalje otvorena, tu ima mjesta za Crnu Goru, BiH, Kosovo. To je obećavajuća inicijativa, koja ima našu podršku. Mi smo posvećeni radu i saradnji s liderima Zapadnog Balkana kako bi taj region napredovao – rekao je  Palmer u novembru prošle godine.

Pročitajte još

Trilateralni sastanak

Na trećem po redu trilateralnom sastanku Republike Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, održanom u Tirani krajem prošle godine, kojem je ispred Crne Gore prisustvovao i predsjednik te zemlje, Milo Đukanović, uz ponovljene pozive zemljama regiona da se pridruže inicijativi, upućen je i poziv međunarodnoj zajednici da podupre regionalnu inicijativu ”Mali Šengen”.

Pitanja vanjske politike, u što spada i inicijativa o “Malom Šengenu”, u skladu sa Ustavom BiH u prvom redu u nadležnosti su Predsjedništva BiH.

Stavovi člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorada Dodika, o kojim je Istinomjer pisao, u potpunosti podržavaju uključenje BiH u proces realizacije inicijative “Mali Šengen”.

Dobre komšije

Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić, govoreći na panelu “Evropska unija, Zapadni Balkan i regionalna saradnja” u okviru sesije “Diplomatski dijalog”, početkom oktobra prošle godine, naglasio je da je vrijeme da zemlje regiona otvorena pitanja rješavaju kao dobre komšije, a da je ideja “Malog Šengena” upravo to što može pomoći zemljama u regionu da se to i ostvari.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na pitanje zašto zagovara ovu inicijativu “kada već postoji CEFTA sporazum” Komšić se, podsjetivši “da se ta ideja tiče prelaska ljudi preko granice i komunikacije među ljudima”, između ostalog, dotakao pitanja BiH i Kosova.

– Vi znate da mi sada imamo veliki problem s građanima Kosova i BiH, imamo nevjerovatno strog režim ulaska građana iz BiH na Kosovo i obrnuto. Čak je taj režim stroži nego onaj koji imaju Srbija i Kosovo. Druga stvar je ovo o čemu se govori, o stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora. Ja sam svakako i za to, ali kad vi uđete u taj ekonomski segment, postaviće se pitanje ko će vam regulisati odnose koji se u tom trenutku pojave. Ko će biti taj koji će rješavati nesporazume koji se u tom trenutku pojave – rekao je Komišć u oktorbru 2019, podsjećaju u Instinomjeru.

Put u EU

Navode da je i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, nakon sastanka s Palmerom održanog prošle sedmice i Dodikove inicijative, iznio svoj stav po pitanju “Malog Šengena”.

– Razgovarali smo o ideji “Mini Šengen”. Članovi Predsjedništva, koliko vidim, nemaju ništa protiv da se razmotri ideja. Ja smatram da se to treba dobro izučiti i da ne treba da bude niko od nas protiv slobodnijeg protoka robe, ljudi, kapitala i usluga, ali to ne treba biti nikakva posebna asocijacija ili zamjena za naš EU put – rekao je Džaferović nedavno.

Sve već je dogovoreno?

Sudeći po već iznesenim stavovima članova Predsjedništva BiH kad je u pitanju inicijativa “Mali Šengen”, za očekivati je da se na već zakazanoj sjednici ovog tijela izvršne vlasti u BiH 17. septembra navedena inicijativa ne samo nađe na dnevnom redu, već i da se na neki način spram nje Predsjedništvo BiH pozitivno odredi.

– Inače, kad se radi o spoljnjoj politici naše zemlje, ona je određena Strategijom spoljnje politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. godine kao obavezujućim dokumentom usvojenim od strane Predsjedništva BiH u martu 2018. – navode u Istinomjeru.

Dodaju da je u dijelu ovog dokumenta u okviru sigurnosti i stabilnosti, između ostalog, naglašeno da je ”jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u Evropskoj uniji”, te “nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, koji ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine”.

– U tom smislu, u Strategiji se podsjeća da su “aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine”, pored ostalog određene u članu 84. “Aktivnosti za prijem u NATO” pomenutog Zakona, a u kojem se kaže: Parlamentarna skupština BiH, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provešće potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO – podsjećaju u Istinomjeru.

U svakom slučaju, kao inicijativa, “Mali Šengen” je još uvijek u povojima te su, kada je njena implementacija u pitanju, izazovi koji se ispred država koje su joj se pridružile ili će se eventualno još pridružiti sasvim sigurno veliki.

U međuvremenu, kakav god bio stav Predsjedništva BiH po ovom pitanju, ispred BiH u smislu vanjskopolitičkih prioriteta i dalje stoji i stajaće ispunjavanje međunarodnih obaveza definisanih Strategijom spoljnje politike Bosne i Hercegovine 2018-2023. godine.