Napominje da inflacija definitno negativno utiče, prije svega, na povjerenje javnosti u cijeli monetarni sistem, na koji se banke naslanjaju.
– Tako da će to, ako se na zaustavi inflacija u neko skorije vrijeme, svakako vrlo negativno uticati na kretanja. Poseban je problem što smo mi podneblje koje je ne tako davno iskusilo ne samo hiperinflaciju i ratove, već i banke koje ne vraćaju ljudima štednju. Tako da smo posebno osjetljivi. Imamo niži prag tolerancije za sva ta kretanja – ističe Đogo.
Sreća u nesreći je to što su banke kod nas već decenijama prelikvidne, pa mogu, kako kaže, da izdrže jedan kratki do srednji period negativnih kretanja.
– Mislim da im neće nedostajati sredstava da odobravaju kredite, s tim da će to uticati na kamatne stope u bankama, odnosno rast kamata na kredite. Ni banke ne žele poziciju negativnih kamatnih stopa, da nekom date kredit a da inflacija premaši kamatnu stopu, pa zato možemo vrlo brzo očekivati da će se inflacija ugrađivati u kamatne stope, ako se ne zaustavi u skorije vrijeme – kaže Đogo.
Najviše se plaši da ne uđemo u spiralu cijene nadnice, da radnici ponukani rastom cijena traže veće nadnice od poslodavaca, koji opet povećavaju cijene svojih proizvoda i sve tako u krug.
– Nadam se da ćemo tu vrstu spirale izbjeći. Mislim da će Evropska centralna banka vrlo brzo početi da uvodi restriktivne monetarne mjere, jer ovo je i za njih šokantno. U tom slučaju bi se moglo desiti da se inflacija završi do polovine ove godine, da se stabilizuje, i u tom slučaju ne bi trebalo da dođe do rasta kamatnih stopa – procjenjuje on.
Na pitanje da li Centralna banka BiH ima mehanizme da reaguje, Đogo kaže da, nažalost, naša CB ne postoji jer mi imamo mjenjačnicu.
– Možda je i dobro što imamo mjenjačnicu ako znamo koliki je uticaj političara, pa i na postavljanje ključnih ljudi u Centralnoj banci. Dakle, svako ko vjeruje da kod nas postoji Centralna banka njemačkog tipa, koja je spremna da sruši Vladu ako ona obećava suviše eksplozivnu monetarnu politiku, vara se. Kod nas je i CB pod značajnim uticajem politike. Tu je korektivni faktor MMF, koji je de fakto i osnivač te CB; oni domaćim vlastima znaju često reći da ne mogu da urade neke stvari koje bi inače željeli. Međutim, CB sama po sebi ne može da preduzme nešto jer je valutni odbor takav mehanizam, pa se zato i kaže da je u suštini mjenjačnica koja prenosi kompletnu inflaciju iz zemlje za koju ste vezali svoju valutu, a mi smo je vezali za evro. Sve što bude u EU, kod nas će se direktno prenositi u naš monetarni sistem i na to će se dodavati neka domaća inflacija. A vidjeli smo da je uvozna inflacija u posljednjem kvartalu bila nekih pet odsto, na koju je dodata naša od nekih jedan do 1,5 odsto – objašnjava Đogo.
Na pitanje kako će se inflacija odraziti na bankarski sektor u Srpskoj, nismo dobili konkretne odgovore u Agenciji za bankarstvo.
– Bankarski sektor RS je u prošle godine zadržao stabilnost, adekvatnu kapitalizovanost, dobru likvidnost i profitabilnost – kažu u Agenciji za bankarstvo.
Prema preliminarnim podacima, u bankama je na kraju prošle godine aktiva iznosila 10,8 milijardi KM, što je nominalni rast od 1,1 milijardi KM. Bilansni kapital je 1,1 milijardi KM ili šest odsto više – kažu u Agenciji.
Primjera radi, u Novoj banci kažu da usljed inflacije očekuju porast zahtjeva za kredite i druge vrste kreditnih proizvoda, jer je “realno očekivati da će se lanac poskupljenja od troškova osnovnih životnih namirnica, preko usluga i režijskih troškova, nažalost nastaviti i tokom 2022. Kažu da na samu štednju u bankama inflacija neće imati snažan uticaj, jer su sredstva koja klijenti oročavaju u bankama sredstva koja se ne koriste u svakodnevnoj potrošnji. Međutim, inflacija će imati određeni uticaj na sredstva po viđenju koja stanovništvo drži na računima u bankama, jer poskupljenja dovode do veće potrošnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu