Naime, kako su naveli u Centralnoj banci BiH, kvartalna anketa o inflatornim očekivanjima pokazala je da je očekivana inflacija za ovu godinu niža nego što su učesnici smatrali u decembru prošle godine, kada su predviđali prosječnu inflaciju od 5,8 odsto.
– Inflatorna očekivanja za narednu godinu iznose 3,6 odsto, što predstavlja pad u odnosu na decembarski krug ispitivanja, kada su projekcije stope inflacije za 2025. godinu iznosile 5,5 odsto – navedeno je u kvartalnoj anketi o inflatornim očekivanjima koju sprovodi Centralna banka.
Nadalje se navodi da ovo ujedno predstavlja i najniža očekivanja stope inflacije u posljednjoj godini dana.
– Da li će inflatorni pritisci nastaviti popuštati u narednom periodu i uzrokovati postepenu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje da vidimo – naveli si iz Centralne banke.
Iz te institucije su dodali da pozitivna očekivanja inflatornih kretanja za ovu i narednu godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupne privrede.
Da finansijske institucije prilikom ovakvih prognoza prilaze sa više optimizma rekao je ekonomski analitičar Milenko Stanić, dodajući da finansijske institucije u toku godine najčešće dva puta vrše odgovarajuće korekcije.
– Sigurno je da su inflatorna očekivanja bitna, jer su bitan faktor rasta cijena inflacije. Očekivanja se najčešće ugrađuju u inflaciju, jer kad vi očekujete visoke stope inflacije, onda svi tako i planiraju, ugrađuju u budžete, preduzeća u svoje planove i to sve utiče na održavanje visokih stopa inflacije – rekao je Stanić.
Dodao je da kada se govori o korekcijama ovih očekivanja, one dolaze kao rezultat najavljenih promjena u politikama Centralne banke SAD i najava Centralne banke EU.
– One su najavile da će od polovine ove godine pristupiti smanjenju kamatnih stopa. Takođe, mjere koje su preduzete prošle godine u SAD i EU dale su rezultate i inflacija pada brže nego što se očekivalo u projekcijama prošle godine – rekao je Stanić, ističući da najave ključnih svjetskih finansijskih institucija i te kako utiču na BiH.
– Dosta inflacije kod nas je uvozna, koja dolazi kupovinom robe iz inostranstva. Treba imati u vidu i kretanje agregatne tražnje na domaćem tržištu, odnosno potrošnje stanovništva, jer tu imamo smanjenje potrošnje stanovništva, nastale kao rezultat rasta cijena robe u proteklom periodu, koji nije praćen adekvatnim rastom primanja stanovništva. Kada god se desi smanjenje agregatne tražnje, nema pritiska na rast cijena, te su proizvođači prinuđeni da smanjuju cijene – naveo je Stanić.
Istakao je da se sve ovo može poremetiti ako dođe do globalnih poremećaja, kao što su novi sukobi i problemi u međunarodnim odnosima, koji bi povećali cijene energenata, jer se to mora ugraditi u cijenu robe i usluga.
– To u ovom trenutku ne možemo projektovati, a to je i razlog što i domaće i svjetske finansijske institucije dva puta godišnje projektuju kretanja inflacije – zaključio je Stanić.
Kako je za “Nezavisne novine” rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, ova očekivanja su u skladu s očekivanjima u evrozoni i u skladu sa praćenjem cijena u Evropi.
– U vrijeme kada su ova očekivanja nastala, vjerovatno su bila utemeljena i bazirana na trenutnim trendovima. Međutim, u zadnje vrijeme imamo ponovo rast cijena energenata, prije svega nafte, a s druge strane imamo najave u FBiH da će se povećati cijena električne energije – rekao je Gavran, dodajući da ako do rasta ovih cijena dođe, onda bi u ovoj godini moglo doći do revizije tih očekivanja na više stope, a posebno u narednoj godini.
– Ne vjerujem da će stope inflacije biti niže, mislim da je jedino moguće da one budu više – rekao je Gavran, ističući da je teško reći šta bi ovo generalno značilo za građane.
– Da li će se stopa od tri ili četiri odsto odnositi na cijene hrane ili će to biti prosjek, uzimajući u obzir ono što veći dio stanovništva svakako ne može priuštiti, to je veliko pitanje. Najaktuelnije za BiH su cijene energenata i cijene hrane, a što se tiče ovih prognoza, teško je reći šta se sve obuhvata – naveo je Gavran, naglašavajući da ova očekivanja nisu nikakvo ohrabrenje, jer ako se rast nastavi, a cijene su nerealno visoke, sa tačke životnog standarda će opet biti sve teže, pišu Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu