Napominjući kako su u istraživanju posmatrali ulogu Crkve i ličnu religioznost, Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta je za Hinu rekao da postoji značajan i vidljiv pad u crkvenoj religioznosti.
S druge strane, lična religioznost je ostala relativno stabilna i 78 odsto ispitanika se smatra religioznim osobama. U Hrvatskoj postoji i visok nivo konfesionalne i vjerske identifikacije, pa se 80 odsto deklariše kao rimokatolici, 0,9 odsto kao pravoslavci i 0,2 odsto kao pripadnici islamske veroispovesti.
Zrinščak je rekao i da je istraživanje pokazalo da se smanjio broj onih koji redovno odlaze vjerske obrede za deset odsto.
Imamo pad povjerenja u to da Crkva daje adekvatne odgovore na niz pitanja, što pokazuje skepsu prema ulozi Crkve u društvenom životu u zemlji – kazao je Zrinščak dodavši da je, s druge strane, povećan broj onih koji smatraju da Crkva adekvatno odgovara na “socijalne probleme u zemlji danas”.
Oko 80 odsto Hrvata se ipak smatra u nekoj mjeri religioznim, a istaživanje pokazuje da su Istra, Rijeka, Zagreb i sjeverni dio Hrvatske manje religiozni od Slavonije i Dalmacije.
Zrinščak je rekao i da je istraživanje pokazalo kako su ispitanici “desne” političke orijentacije skloniji crkvenoj religioznosti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu