Naime, spisak neriješenih pitanja koje aktuelni saziv Predsjedništva BiH ostavlja svojim nasljednicima prilično je dug. Među njima su pitanje neriješene granice sa Srbijom i Hrvatskom, migrantska kriza, izgradnja pelješkog mosta, sređivanje stanja u diplomatsko-konzularnoj mreži, sačinjavanje plana vojnih vežbi među kojima je i ona sporna na Manjači, ugovor s Islamskom zajednicom…
Sva su to otvorena pitanja koja za vrijeme četvorogodišnjeg mandata nisu uspjeli da riješe Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, a koji će dočekati novu garnituru u Predsjedništvu BiH.
Granice
Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da sastav novog saziva, kao i način na koji su izabrani, govori o tome da će to Predsjedništvo biti ispunjeno nesuglasicama.
Sumnjam da će riješiti pitanje granice u sljedeće četiri godine, ali ne tvrdim da je nemoguće. Naime, treba uvijek uzeti u obzir da su iznenađenja u politici uvijek moguća, a tu je i međunarodni pritisak. Ako uzmemo primjere iz okruženja, recimo Hrvatska i Slovenija, koje su obje članice EU i NATO, a imaju višegodišnji nesporazum u vezi Piranskog zaliva, onda je time teže očekivati da će granični sporovi BiH sa susjedima biti riješeni glatko. U tom pogledu mogu se očekivati međusobni driblinzi i tužakanja i proizvodnja novih političkih napetosti kako u BiH tako i u regionu. Moje informacije govore da će Hrvatska nastaviti s gradnjom pelješkog mosta. Obezbijeđena su sredstva EU i to govori da taj most nije samo hrvatski projekat, nego i EU. To onda znači da se Željko Komšić, koji se protivi izgradnji mosta, zapravo sukobljava sa EU, čime umanjuje šanse BiH da vodi iole ozbiljniji razgovor o članstvu u Uniji – smatra Gašparević.
Analitičar iz Sarajeva Žarko Papić, takođe, ističe da se spisak problema koji čeka novi saziv Predsjedništva prilično dug, a da će među prvima koji će isplivati na površinu biti pitanje granica.
– Kod ozbiljnih ljudi sve se to može normalno riješiti, na neki kompromisan način i ništa od tih problema koji čekaju Predsjedništvo BiH nije nerješivo. Postaće nerješivi ako te probleme oni počnu koristiti za jačanje svojih političkih pozicija u sopstvenom nacionalnom korpusu. Međutim, vjerujem da će Milorad Dodik biti mnogo pragmatičnji nego što se to očekuje. Volio bih i da Komšić slijedi tu vrstu logike, kao i da Šefik Džaferović ne proizvodi problem sa treće strane – kaže Papić.
Izborni zakon
On smatra da će najveći izazov pred BiH, pa tako i Predsjedništvom biti problem Izbornog zakona i kriza koja može nastati.
– Hrvatska čini diplomatsku agresiju prema BiH po pitanju izmjena Izbornog zakona, a ko zna šta se iza tog brda još valja. Bojim se internacionalizacije izborne krize u BiH. Ako Izborni zakon bude predmet rasprave u visokim tijelima EU i ako završi na Savjetu bezbjednosti UN, kako se najavljuje, onda se Pandorina kutija otvara, što bi bilo veoma loše po BiH – ističe Papić.
Politički analitičar Esad Bajtal, s druge strane, smatra da je najveći izazov pred vlastima u BiH, a time i Predsjedništvom, rješavanje pitanja egzistencije građana BiH.
– Što brži rad na putu ka EU i modernom demokratskom i civilizovanom svijetu u kom ćemo moći da živimo, a da ga ne tražimo bježeći odavde, treba da bude prioritet svih nivoa vlasti. A odavde se bježi najviše od samozvanih čuvara vitalnih nacionalnih interesa. Ni ta prepucavanja koja su počela između novoizabranih članova Predsjedništva BiH i prije preuzimanja mandata nisu ništa novo. To je stvar inercije koja traje godinama – ističe Bajtal.
Komšićev poziv vrhu Hrvatske
Novoizabrani član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je juče predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović i premijera Andreja Plenkovića da, nakon formiranja novog saziva Predsjedništva BiH, dođu u zvaničnu posjetu Sarajevu kako bi se na nivou institucija razgovaralo o svim otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske.
– Budući da predsjednica i premijer Hrvatske izražavaju zabrinutost stanjem u BiH i da pred međunarodnim govornicama tematizuju društvene i političke prilike u našoj državi, pozivam ih da odmah dođu u zvaničnu posjetu Sarajevu – naveo je Komšić, dodajući da je potrebno razgovarati posebno o granici, povratku imovine BiH u Hrvatskoj i problemu „Buškog jezera“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu