Verka je posijala kikiriki i sad očekuje više od 200 kilograma ploda. Kaže da posao nije težak, iako se sve radi ručno. Nije koristila pesticide, već samo domaće đubrivo i prihranu od koprive, koju je sama pravila, kaže za RTS.
– Posijan je 26. aprila. Imali smo mraz u maju i zato sad malo kasni sa vegetacijom. Okopava se i zagrće poslije svakog cvjetanja, a cvjeta tri do četiri puta, ali ovdje je samo jednom zagrnut, jer je bila suša – kaže Verka Dodić.
Kikiriki se pokazao i kao izuzetno otporna biljka, jer je uništio korov u bašti, koji Dodići nisu mogli nikako da ij i uvek im je pravio problem prilikom uzgajanja povrća.
– Niko nije pokušao i vjerovao, zato što je ovdje bila jako prljava bašta. Bilo je mnogo sirka koji je teško iskorijeniti. Sijali smo i djetelinu, ali nismo uspjeli. Evo, sad poslije kikirikija, sirka nema. Sad svi dolaze i ne mogu da vjeruju da nema sirka, a ni trave uopšte – kaže Dodićeva.
Najviše posla Verka ima prilikom branja i u tome joj najčešće pomažu sestričine Milica i Marija, koje su joj dale najveću podršku kad je odlučila da uzgaja mahunarke.
– Iako je sve to izgledalo teško, jer se prvi put susrela sa tako nečim, ja sam znala da će ona sve to da smisli kako treba. Tu su sad plodovi njenog rada, a mi smo tu da joj pomognemo šta god treba i tako će uvijek biti – kaže Milica Rakidžić, studentkinja.
Poslije branja, kikiriki se suši i već poslije nekoliko dana može da se jede, a Verka više ne mora da kupuje sjeme, jer od ovogodišnjeg roda imaće ga dovoljno i za sljedeću sjetvu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu