Naime, ova godina je bila jedna od nasušnijih, tako da je prinos većine žitarica, a posebno kukuruza, ispod svakog nivoa. Kako su poljoprivrednici više puta poručili, njegov prinos će na pojedinim lokalitetima biti umanjen za 20, a na nekim i do 80 odsto, dok je šteta ponegdje stoodstotna. Zbog toga su domaći ratari tražili proglašenje stanja elementarne nepogode, ali su iz resornog ministarstva poručili da to nije moguće, jer nije zahvaćen veći dio Srpske.
Nikad skuplje
U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske ističu da je suša nanijela velike probleme poljoprivrednoj proizvodnji u svijetu, a da su najjače posljedice u siromašnijim zemljama.
– Proljetna sjetva nikad nije bila skuplja, nikad teže nismo dolazili do mineralnih đubriva. Seljaci su, bukvalno, dali crno ispod nokta, morali su da se odrekne mnogo čega da bi zasijali svoje njive. Mnogi su se i zadužili, a sad sabiraju samo gubitke, jer će ova žetva biti veoma siromašna – upozorava za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.
Dodaje da je najviše štete pretrpio kukuruz, a na pojedinim lokalitetima stradali su i suncokret i soja.
– Ima parcela kukuruza gdje ljudi neće ni ući kombajnima, jer je riječ o totalnoj šteti. Naravno, na pojedinim lokalitetima rod je malo umanjen, ali je, ipak, više onih gdje je značajnije stradao – ističe Marinković.
Prema njegovim riječima, trend kretanja cijena žitarica na svjetskom tržištu, što jako utiče i na nas, obećava neizvjesnu i veoma tešku jesen i zimu, a naročito iduću godinu.
– Prijeti i enormni porast cijena energenata, zbog čega bi jesenja sjetva mogla da bude veoma problematična. Činjenica je da su sjetveni materijal i energenti izuzetno skupi, a prijeti i nestašica mineralnog đubriva, što je poseban problem. S druge strane, sve je zasnovano na visokom rodu prinosa i konkurentnosti. Mislim da će predstojeća jesenja, a naročito proljetna sjetva, zaista biti najteže u istoriji poljoprivrede na širim prostorima Evrope. Ovo nije neko naše kukanje, nego realnost – naglašava Marinković.
Subvencije
Ovo se, kako kaže, desilo uprkos redovnosti, odnosno blagovremenoj isplati subvencija.
– Kad je riječ o predstojećoj sjetvi, što prije nam treba subvencija za pšenicu od 500 KM. Bez toga nećemo moći dalje, pa treba očekivati osjetni pad proizvodnje. Ipak, ako dobijemo čvrsto uvjerenje da će ove subvencije biti isplaćene u dogledno vrijeme, seljaci će ponovo rizikovati i sijati. Problem je i što nam banke i MKO sve teže daju kredite, jer vide da su potresi na tržištu poljoprivrednih proizvoda česti i da imamo problem s plasmanom, odnosno otkupnom cijenom. Hrabri nas najava da bi ovogodišnji agrarni budžet mogao da premaši 150 miliona KM, koliko je ranije obećano – poručuje Marinković.
Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Sela Semberije“, ističe da je, zbog poskupljenja, u jesenjoj sjetvi primjenjena tek polovina osnovnog đubriva.
– Ranijih godina ovo đubrivo je koštalo nekih 70, a ove godine 230 KM, pa je većina proizvođača odradila jesenju sjetvu bez tog đubriva. Kako nije primjenjena potrebna agrotehnika, pšenica i nije toliko loša. Veliki problem je i nedostatak azotnih đubriva, koja su poljoprivrednici umjesto dva puta, primjenili samo jednom, i to sa prepolovljenom količinom – objašnjava za Srpskainfo Radić.
Dodaje da su, zbog visokih cijena đubriva, ratari slično praktikovali i u proljetnoj sjetvi kukuruza.
– S druge strane, ova godina je bila više nego sušna, pa je kukuruz na nekim potezima u Bijeljini više nego desetkovan. Ono što je dobro jeste da smo imali podršku resornog ministarstva, ali moraćemo ponovo da razgovaramo. Naime, u prošlu sjetvu uložili smo sve što smo imali, ali je godina izdala. Tu je i neizvjesna predstojeća sjetva, a poljoprivrednicima je sada pomoć potrebnija nego ikad. Bez podsticaja, moramo da računamo na manju proizvodnju hrane, dok je o nekoj našoj zaradi bespredmetno i govoriti – tvrdi Radić.
Navodnjavanje
I iz resornog ministarstva su naglasili da je, u pogledu vremenskih prilika, ova godina na području Semberije bila nepovoljnija u odnosu na neke prethodne, te da su najugroženiji kukuruz, soja, krmno bilje.
Za Srpskainfo su poručili da, s obzirom na klimatske promjene, poljoprivredna proizvodnja u narednim godinama skoro da neće biti moguća bez navodnjavanja.
– U Ministarstvu poljoprivrede formiran je stručni tim lјudi iz naučno-istraživačkih institucija i ovog ministarstva koji će u narednom periodu analizirati stanje u biljnoj proizvodnji s aspekta nedostatka padavina, te identifikovati regije gdje su najveći problemi koji su izazvani sušom. Nakon toga, biće predložene mjere podrške polјoprivrednicima – rekli su u ministarstvu.
Iz ovog ministarstva nedavno su saopštili da je prosječna šteta u uzgoju kukuruza u RS zbog velike ljetne suše do 30 odsto, zbog čega je, umjesto očekivanih sedam tona, prosječan prinos od 4,5 do pet tona.
– Poljoprivrednicima se pomoglo u skladu s mogućnostima, a riječ je o sufinansiranju nabavke sjemena. Proizvođače molimo da urade agrotehničke mjere koje su predviđene za uzgoj kukuruza. Svi koju su to uradili, imali su bolju situaciju. Oni koji su improvizovali imali su veliku štetu – istakli su iz ministarstva.
Iz Udruženja povrtara RS poručili su da su i povrtari ove godine na velikom gubitku, te da su u finansijskom pogledu izgubili bitku sa sušom. Prinosi povrća takođe su značajno smanjeni, a određeni dio je izgorio.
– Zbog ekstremnih temperatura, povrće je stradalo i kod onih koji imaju sisteme za navodnjavanje, jer i pored navodnjavanja neke kulture ne mogu da podnesu visoke temperature. Prinos krompira je za 20 do 30 odsto manji od očekivanog. Takođe, ugrožene su i kasnije sorte mnogih povrtarskih kultura na otvorenom, poput kupusa, paprike, paradajza. Proizvođači ovu godinu završavaju s velikim minusom u poslovanju – upozorio je ranije za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Brane Mastalo.
Zbog suše, cijene pojedinih povrtarskih kultura već su daleko više nego što bi bilo da je godina bila kako treba. Povrtari upozoravaju da nam značajnija poskupljenja tek slijede.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu