Sjetva povrća prema narodnom vjerovanju je praksa koja je imala veliku važnost u tradicionalnom životu na selu. Vjerovanja koja su se vezala uz sjetvu su se prenosila s koljena na koljeno, a neka od njih se zadržala i do današnjih dana. Narodna vjerovanja vezana uz sjetvu povrća su brojna i raznolika, a neka od njih su:
1. Sjetvu treba obaviti u neparnim datumima u mjesecu, jer se tako navodno osigurava plodnost usjeva.
2. Prije sjetve treba pripremiti zemlju i napraviti brazde u kojima će se posijati sjeme. Tokom pripreme zemlje treba paziti da se ne ubiju životinjice, kao što su žabe ili gliste, jer će one pomoći u oplodnji tla.
3. U nekim krajevima se vjeruje da treba sijati sjeme od biljke koja je dobro rodila prošle godine, jer će tako i ovogodišnja biljka biti plodna.
4. Postoje i vjerovanja o tome da se ne smije sijati sjeme ako se čuje kukavica ili ako sunce obasjava sjeme direktno. Navodno to donosi lošu sreću i slabo će roditi.
5. U nekim selima se prije sjetve u zemlju stavlja novčić, jer se vjeruje da će tako usjev biti bogatiji.
6. Postoje i vjerovanja o tome koji dan u nedelji je najbolji za sjetvu. Na primjer, u nekim krajevima se vjeruje da je najbolje sijati u utorak ili četvrtak, jer ti dani navodno donose sreću i plodnost. Takođe se smatra da sjetva treba biti obavljena ujutro, prije nego što sunce počne jako grijati.
7. Postoji i vjerovanje da biljke koje se sade zajedno mogu utjecati jedna na drugu. Na primjer, ako se krumpir sadi zajedno s grahom, to će navodno ojačati rast krumpira. Takođe se smatra da biljke koje rastu uz stazu ili put neće biti plodne, pa se treba paziti gdje se sije.
8. U nekim krajevima se vjeruje da se biljke treba zalijevati mokrom maramom, jer će tako navodno biti zdravije i otpornije na bolesti.
9. Postoje i vjerovanja da biljke treba zalijevati posebnim mješavinama, kao što su voda s ljuskom od češnjaka, koja će navodno odbijati štetočine i pomoći u rastu biljaka.
10. U nekim selima se vjeruje da se usjev treba braniti od zlih duhova tako što se oko vrta postave razne amajlije i zaštitni predmeti, kao što su kukuruzovine, pletenice od češnjaka ili čelični noževi.
Iako su ova vjerovanja danas možda manje prisutna u modernom društvu, mnogi ljudi i dalje slijede ove tradicije i običaje kako bi osigurali dobru žetvu. Bez obzira na to koliko su ta vjerovanja utemeljena u stvarnosti, činjenica je da su ona dio bogate i raznolike kulturne baštine ovog područja, piše Aloonline.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu