To poručuje načelnik opštine Jovica Radulović, naglasivši da su u ovoj godini pokrenuti značajni projekti.
– Između ostalog, značajan je projekat sertifikacije opštine, gdje smo sa Privrednom komorom RS pokrenuli proces BFC sertifikacije. Cilj nam je da Modriču u ovom mandatu vratimo u red razvijenih opština – poručuje Radulović.
Koje biste projekte još izdvojili?
Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koje smo započeli, a čija je prva faza već završena, jeste izgradnja zatvorenog bazena na području grada. Time smo se svrstali u red tri lokalne zajednice u RS koje će imati ovakav objekat. Zahvalili bismo se Fondaciji Obervalis, koji su sve ove godine uz nas. Vjerujem da ćemo objekat predati građanima na upotrebu na dan opštine, Vidovdan, 28. juna.
Dokle se stiglo sa izgradnjom poslovne zone?
U ovoj godini smo učinili dosta reformskih procesa. I dalje smo u postupku realizacije jedne kapitalne investicije, a to je izgradnja infrastrukturne poslovne zone. Ideja je da se više opština uključi u ovu priču. Vjerujem da ćemo već u januaru imati potpisan memorandum sa dvije opštine za izgradnju zajedničke poslovne zone. Napomenuo bih da smo ove godine imali oko 400.000 KM neplaniranih troškova kada se desila elementarna nepogoda u junu. Da nije bilo toga, ostvarili bismo dosta više projekata nego što smo zacrtali. Ali, ne mogu da budem nezadovoljan, jer smo u datoj situaciji uradili i više od očekivanog.
Da li ste zadovoljni saradnjom sa dijasporom?
Po prvi put smo formirali Kancelariju za dijasporu koja je, zajedno sa opštinskom upravom, prvi put ponudila strategiju opštine Modriča za saradnju sa dijasporom. Cilj je da imamo takve mehanizme i poluge vlasti, koje će pružiti maksimalnu saradnju sa dijasporom, za koju smatramo da je vrijedna i radna i kojoj maksimalno treba da budemo na raspolaganju.
Šta je još urađeno u pogledu privrednog razvoja opštine?
Uporedo sa navedenim, podizali smo nivo razvoja privredne djelatnosti. Formirali smo Savjet za privredu koji je savjetodavno tijelo načelniku opštine. Interakcija koja je sa privrednicima uspostavljena daje ogromne rezultate. Zahvaljujem im se što nisu otišli da rade na područje drugih lokalnih zajednica i što zapošljavaju naše sugrađane. Svaki privrednik nam je jednako bitan i važan.
Na koji način subvencionišete povećanje broja zaposlenih?
Riječ je o projektu na koji sam posebno ponosan, a realizujemo ga u saradnji sa UNDP. Ukupan projekat vrijedi 110.000 KM, od čega je 70.000 KM od UNDP, a 40.000 obezbjeđujemo mi. Javno smo pozvali naše privrednike koji se bave proizvodnom delatnošću, da konkurišu za ova sredstva. Sredstva se dodeljuju u rasponu od 5.000 do 15.000 KM, a realizacija će ići do kraja godine. Efekti su nova radna mesta, a neki su konkurisali za kupovinu mašina. Očekujem da ćemo iz ovog projekta imati oko 50 novozaposlenih u narednoj godini, dok smo u 2021. zabilježili 60 novozaposlenih na području Modriče. Naravno, ima i odliva radne snage, a naš zadatak je da sa višim nivoima vlasti privredu podignemo na viši nivo.
U kojem pravcu ide ulaganje u poljoprivredu?
U ovoj oblasti takođe smo učinili značajan iskorak. Našu Poljoprivrednu zadrugu Eko plod podigli smo na viši nivo, a cilj nam je da ona u budućnosti bude jedna fabrika zdrave hrane, za što ova zadruga ima dobre predispozicije. Namjeravamo da bar na tri područja u opštini imamo otkupne stanice, te što više poljoprivrednih proizvođača čije će proizvode Eko plod otkupljivati.
Kako teče isplata podsticaja u poljoprivredi?
Krajem decembra lani, kada sam preuzeo ovu funkciju, nisu bili isplaćeni podsticaji za 2020. Isplatili smo ih u januaru, a do 31. decembra biće isplaćeni svi podsticaji za poljoprivrednike u Modriči. Za 2020. smo isplatili 120.000, a za ovu godinu 150.000 KM. Dakle, riječ je o 270.000 KM u samo jednoj godini.
Kakvi su planovi kada je riječ o pronatalitetnoj politici?
Ovo je ključno pitanje koje ne može da rješava samo lokalna zajednica. Mi možemo konstantno da povećavamo izdvajanja za ovu namjenu, ali pitanje nataliteta zahtijeva jedno sistemsko rješenje. Za 2021. smo za pronatalitetnu politiku u budžetu planirali 17.000, a rebalansom se pokazalo da smo uložili 26.000 KM. Za 2022. planirali smo 30.000 KM.
Kakva je situacija u obrazovanju?
Situacija koju smo zatekli nije bila sjajna. Konstantno smo se suočavali sa odlivom đaka u škole u susjednim opštinama. Moramo ulagati i u obrazovanje, ali i u nastavni kadar. Mi smo zadržavali smjerove za koje smo imali kadar, dok su druge lokalne zajednice dovodile kadar i otvarale druge smjerove. Ako želimo da napredujemo, moramo voditi računa o upisnim politikama, vidjeti koja su interesovanja i šta možemo da obezbjedimo našoj djeci.
U pogledu radne snage, kakvi su zahtjevi tržišta rada?
Naši privrednici već sada imaju potrebu za stručnom radnom snagom različitih srednjoškolskih usmjerenja. Ako im to ne obezbjedimo, veoma brzo ćemo doći u poziciju da moramo da uvozimo radnike, a to nam nije cilj. Kao opština, u ovom pogledu radimo i preko naših mogućnosti, a očekujemo i pomoć republičke vlasti.
A. E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu