Ali, kako u različitim krajevima postoje različiti običaji, tako se svečari drugačije odnose i prema slavskom žitu, odnosno koljivu koje simbolizuje vaskrsenje. Negdje po obilježavanju slave žito pojedu ukućani, negdje se ono nosi na groblje, a u selima se daje domaćim životinjama zarad napretka domaćinstva u godini koja dolazi.
Sveštenik Branislav Miljković iz Hrama Svete Petke u Ovči podsjeća da bi se prema slavskom žitu, kao i prema svakoj drugoj hrani trebalo ophoditi pažljivo.
– Domaćica bi trebalo da napravi onoliko slavskog žita koliko očekuje gostiju – kaže otac Branislav.
– Ne treba praviti ogromnu činiju ako se zna da će doći manji broj ljudi, pa se poslije pitati šta da uradite sa žitom koje je preostalo. Tako je, inače, i sa svom ostalom hranom; ne treba je bacati – rekao je sveštenik.
Mnoge, pogotovo mlade domaćice imaju dilemu kad bi trebalo pripemiti žito za krsnu slavu – dan ranije, i to u zoru, da bi porodicu u godini do naredne slave pratilo blagostanje, dva dana ranije ili na sam dan slave.
Otac Branislav kaže da je najpraktičnije pripremiti žito dan ranije, jer bi na sam dan slave trebalo otići u crkvu na osvećenje i rezanje slavskog kolača, kao i na liturgiju.
– Slavsko žito je jako važno kao simbol vaskrsenja. S obzirom na to da je osveštano, nema potrebe davati ga životinjama u domaćinstvu. Najbolje bi bilo pojesti ga sutradan ili podijeliti sa pojedincima ili porodicama koje su slabijeg imovinskog stanja – kaže otac Branislav, prenosi Novosti Magazin.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu