Međutim, zbog velikog značaja koji ovaj dan ima u hrišćanskom svetu, ljudi poštuju mnogobrojne običaje i obrede koji se vezuju za ovaj dan.
Osim što je crkveni praznik i crveno slovo, Đurđevdan je u narodu praznovan i kao dan koji označava prelaz između zime i ljeta, vremenska odrednica za mnoge poljske radove, ali i za borbu protiv Turaka koja je opevana u epskim pjesmama – od Đurđevdana do MItrovdana, odnosno od hajdučkog sastanka, do hajdučkog rastanka. Takođe, mnogi se na ovaj dan mole za plodnost, zdravlje i zaštitu, kako svoju ličnu, tako i svojih useva i stoke.
Mnogi običaja je vezano za ovaj praznik. Jedan od njih je kupanje đurđevdanskom vodom.
Uoči Đurđevdana trebalo bi da se napravi vijenac koji se stavlja na ulazna vrata i na kapiju, kako bi u kući bilo zdravlja i blagostanja, a na njivi ploda i roda.
Koristi se mlječika
Međutim, postavlja se pitanje kako se najpravilnije isplesti venac za Đurđevdan i od kojeg cvijeta.
Najčešće se koristi mlječika, koja je nježna i mekana poljska biljka, pogodna za oblikovanje. Podijelite bokore u nekoliko delova pa dio po dio vezujte koncem ili tanjim kanapom jedan za drugi. Kada završite pravljenje kruga, ukrasite ga poljskim cvećem ili lekovitim biljem- drenom ( za dobro zdravlje ukućana), grabom (da se neudate djevojke i neoženjeni momci “grabe” za partnere), kamilicomili sezonskim cvijećem po želji. Cvijeće možete plesti zajedno s mlječikom ili dodati kasnije i učvrstiti koncem.
U nekim krajevima običaj je da se na vijenac zabode jedna grana mladog lješnika, a osim mlječike, za pravljenje vijenca može da se koristi i mirisni đurđevak, prenosi Žena Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu