Politika

KLJUČA U DNS, SNSD ČEKA RASPLET Kandidatura Aćimovića za novi raskol

Najmanje 3 od 7 potpredsjednika DNS nezadovoljni su što je stranka kandidovala Draška Aćimovića za ministra u Sarajevu i nije isključeno da će od partije tražiti da predloži drugo ime. U SNSD čekaju rasplet nove kize u DNS, koja bi mogla dodatno da uzdrma i odnose dvije najveće partije u koaliciji, jer ni oni nisu oduševljeni kandidatom.

KLJUČA U DNS, SNSD ČEKA RASPLET Kandidatura Aćimovića za novi raskol
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/ RAS SRBIJA

Spisak funkcionera DNS koji se protive najnovijoj odluci stranke sve je duži. Kako smo objavili, prvi je nezadovoljstvo pokazao potpredsjednik DNS Darko Banjac iz Kozarske Dubice, koji je i na sjednici Predsjedništva burno reagovao, spominjao svoju ostavku, tražeći da kandidat bude neko od provjerenih kadrova DNS. Prema nekim informacijama, bio je spreman da predloži člana DNS koji se izjašnjava kao Slovenac.

Takođe, protiv Aćimovića je i potpredsjednik DNS i šef Regionalnog odbora Sarajevsko-romanijske regije Nenad Nešić, a Srpskainfo saznaje da je treći na spisku potpredsjednik Dragomir Jovičić iz Banjaluke, inaše šef Izbornog štaba DNS na proteklim izborima.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Dragomir Jovičić

Međutim, Jovičić nije bio na glasanju. Izašao je ranije kako ne bi dao legitimitet odlukama, pravdajući se privatnim obavezama – tvrdi izvor Srpskainfo.

Banjac i Nešić nisu željeli da govore na ovu temu, a Jovičić nije odgovarao na naše pozive, ali im se zato javno pridružio poslanik DNS u NS RS i član Predsjedništva stranke Slavko Gligorić.

Kako stvari stvoje, kandidatura Aćimovića za ministra iz reda „ostalih“ problematična je po dva osnova – za DNS i za ostatak koalicije.

Kada je riječ o partiji Marka Pavića, prvi argument Aćimovićevih protivnika je da on nije čovjek od povjerenja DNS budući da je prije toga bio kadar SDP BiH, a ranije, kao kadar SzP, ambasador BiH u Belgiji. Smatraju da je to šamar za stare kadrove DNS, koji godinama rade na stvaranju i uspjesima partije.

Foto: N1/RAS Srbija
Foto: N1/RAS Srbija
Draško Aćimović

– Drugo, ovaj sukob pokazuje sukob struja u DNS. S jedne strane je banjalučki odbor DNS na čelu s Milanom Radovićem, u kome je i biznismen Vedran Jarić, u čijim prostorijama je smješteno sjedište Glavnog i Gradskog podbora DNS i koji je kum Aćimoviću. Od ranije je poznato da su oni u dobrim odnosima s Pavićem i da imaju njegovu bezrezervnu podršku. S druge strane su nezadovoljni potpredsjednici DNS i predsjednici regionanih odbora, koji smatraju da Aćimović nije zaslužio mjesto ministra i da njegovom kandidaturom ne treba dodatno zaoštravati odnose sa SNSD. Nije isključeno da će tražiti da DNS predloži novog ministra, što bi moglo da znači novo cijepanje stranke – tvrde izvori Srpskainfo.

Pročitajte još

Kada je riječ o SNSD, zvaničnih reakcija na prijedlog trećeg ministra iz RS još nema, ali se nezvanično spekuliše da su nezadovoljni prijedlogom DNS. Kako saznajemo, sumnjičavi su da bi Aćimović u Savjetu ministara djelovao jedinstveno s budućim ministrima iz SNSD, Stašom Košarcem i Vojinom Mitrovićem, i da bi to potencijalno moglo da bude štetno po interese Republike Srpske.

– Čekamo rasplet u DNS. Kandidatura Aćimovića djeluje neozbiljno. Jarić je kandidovao kuma, koji je bio na sto strana. Priča još nije završena. Rok za dogovor je do petka, kada se očekuje da će bošnjačke stranke u FBiH imati sastanak i vjerovatno dogovoriti svoje kandidate za ministre u Savjetu ministara BiH i poslati ih Zoranu Tegeltiji – tvrdi naš izvor iz SNSD.

Prema nekim teorijama, ukoliko Pavić ipak bude insistirao da Aćimović ostane kandidat za ministra, to bi moglo da natjera Dodika da promijeni mišljenje, te da treću ministarsku poziciju ponudi Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića, a Paviću srpsko mjesto zamjenika ministra civilnih poslova BiH.

Ta opcija je na početku bila u igri, a kao zamjenik se pominjao Pavićev zamjenik u partiji Dragutin Rodić, koga bi svi u koaliciji prihvatili.

Glasanje u Savjetu ministara BiH

Otkud pripadnik „ostalih“ u Savjetu ministara BiH? Zakon o toj instituciji nalaže da se u sastavu Savjeta ministara ili na dužnosti generalnog sekretara mora obezbijediti najmanje jedno mjesto za pripadnike ostalih. To se prvi put desilo kada se ministar spoljnih poslova Sven Alkalaj izjasnio kao “ostali”.

Foto: N.G./Klix
Foto: N.G./Klix

Kada je u pitanju odlučivanje u Savjetu ministara BiH, tu je situacija prilično komplikovana. Prema zakonu, Savjet ministara odlučuje većinom glasova članova koji su prisutni i glasaju o svim pitanjima i temama o kojima u daljoj proceduri konačno odlučuje parlament, kao što su prijedlozi zakona.

Međutim, kada se glasa o pitanjima koja ne idu u PS BiH, kao što su imenovanja iz nadležnosti Savjeta ministara, tada se po pravilu odlučuje konsenzusoma članova koji su prisutni i glasaju. Ako tog konsenzusa nema, odluku donosi većina, s tim da navedena većina podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda.