U dosad najvećoj, najobuhvatnijoj analizi, istraživači su otkrili da redovno vježbanje popravlja generalnu kogniciju, pamćenje i egzekutivnu funkciju kod zdravih osoba i kod onih sa zdravstvenim problemima, podržavajući vježbanje kao bitnu, sveobuhvatnu aktivnost za optimizaciju kognitivnog zdravlja.
Sintezom nalaza 133 sistematske analize, koje uključuju 2.724 randomizovana kontrolisana ispitivanja i 258.279 učesnika, ova sistematska sveobuhvatna i meta-meta-analiza otkrila je da:
– vježbanje niskog do srednjeg intenziteta donosi najveće koristi za funkcionisanje mozga i pamćenje;
– djeca i adolescenti pokazuju najveći napredak u pamćenju, dok osobe sa hiperaktivnim nedostatkom pažnje (ADHD) imaju najveću korist u egzekutivnoj funkciji;
– joga, tajđi i aktivne video-igrice daju najznačajnije kognitivne koristi.
Vođa istraživanja, dr Ben Sing kaže da ovi nalazi pružaju sveobuhvatno razumevanje kako različiti tipovi, intenziteti i trajanja vježbanja utiču na kognitivnu funkciju.
Vježbanje ima bitan uticaj na fizičko zdravlje, ali takođe doprinosi funkcionisanju mozga. Ova studija potvrđuje da čak i vežbanje niskog intenziteta – poput joge ili hodanja – može da poboljša kogniciju, što je dostupno ljudima svih godina i sposobnosti.
Posebno je značajno što te koristi nastupaju brzo – vidljive su u roku od jednog do tri mjeseca, što pokazuje da čak i male količine aktivnosti mogu da naprave veliku razliku. To je takođe signal da bi isprobavanje novih aktivnosti moglo imati ključnu ulogu u održavanju uključenosti i aktivnosti mozga, kaže dr Sing.
Za djecu i tinejdžere, vježbanje je naročito korisno za razvoj pamćenja, a osobama sa ADHD pomaže u popravljanju fokusiranosti, smanjenju impulsivnosti i unapređenju egzekutivne funkcije.
– Takođe smo otkrili da vježbanja koja kombinuju duh i tijelo, kao što su tajđi i joga, imaju najznačajniji uticaj na pamćenje, dok su aktivne video-igrice kao što je Pokemon Go veoma efikasne za generalnu kogniciju. To je ohrabrujući nalaz, pošto sugeriše da angažujuće aktivnosti niskog intenziteta mogu donijeti istinske kognitivne koristi – rekao je dr Sing.
Vježbanje bi trebalo da bude podsticano kao strategija za kognitivno zdravlje kod svih starosnih doba i nivoa fizičke kondicije. Kognitivno propadanje i neurodegenerativne bolesti su sve veći globalni zdravstveni problemi koji naglašavaju potrebu da se hitno identifikuju efikasne strategije za očuvanje i unapređenje kognitivne funkcije tokom čitavog života.
Ova studija predstavlja ubedljive dokaze da vežbanje treba integrisati u zdravstvenu zaštitu i obrazovne sredine radi unapređenja kognitivne dobrobiti.
Saznanje da čak i male količine vežbanja mogu da poprave pamćenje i funkcionisanje mozga – naročito u slučaju onih sa većim rizikom – predstavlja sjajnu priliku da se vježbanje uključi u kliničke i zdravstvene smjernice, prenosi Teleraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu