Društvo

Kovid mjere popustile, infekcije ćešće: Kako su korona i VELIKI KAŠALJ povezani i šta treba da urade trudnice

Dok Hrvatska bilježi rekordan broj oboljelih od velikog kašlja, i u Srbiji je sve više pacijenata oboljelih od ove bolesti, poznate i kao „bolest od 100 dana“.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Stručnjaci smatraju da je jedan od razloga za nagli skok oboljelih indirektno posljedica korone, odnosno mejre zatvaranja, i više od dvije godine nošenja maski, zbog čega smo bili izolovani, te „običnih“ bolesti skoro nije ni bilo. Iz istog razloga navode da je zbog toga prošle godine bilo i više oboljelih od gripa.

Bez mjera protiv korone više drugih infekcija

Kako je izjavila internista–onkolog dr Vesna Ćeriman Krstić „prethodnih godina smo se zbog pandemije korona virusa više štitili, nosili maske, sprovodili mjere zaštite tako da smo imali lažnu sliku da su te infekcije ređe nego što bi inače bile“.

– Sad kad su mjere popustile, naravno da su infekcije češće – rekla je za RTS dr Vesna Ćeriman Krstić. Kod ljudi koji nemaju pridružene bolesti, najvjerovatnije se radi o respiratornim virusima i obično nema razloga za brigu od velikog kašlja.

– Virusne infekcije se ne liječe specifičnom terapijom, već se savjetuje polivitaminska ishrana, čajevi, odmor. Ako se radi o bakterijskoj superinfekciji, onda je specifična terapija potrebna, a to se primjeti po promjenama u kašlju, ako se izbacuje obojeni ispljuvak i po upornoj temperaturi – navela je doktorka. Ukoliko se radi samo o upornom kašlju, ne treba paničiti, jer će proći, a ako se pojača onda se svakako treba javiti ljekaru.

Pročitajte još

– Kod odraslih pacijenata nema razloga za brigu, jer u najvećem broju slučajeva spontano prolazi. Problem su imunokompromitovani pacijenti, mala djeca koja nisu vakcinisana i trudnice. Kod njih može da izazove težu kliničku sliku – rekla je dr Ćeriman Krstić u “Beogradskoj hronici”.

Pet vakcina protiv velikog kašlja

Epidemiolog u Zavodu za javno zdravlje u Subotici, dr Nebojša Bohucki objašnjava za “Blic” da je jedini način da preveniramo pertusis da se prime dvije doze vakcine u prvoj godini života i zatim da se dijete revakciniše u drugoj godini. Još bolje je ako se primi vakcina kasnije, a u Srbiji je tek od prošle godine uvedena i peta doza. U pitanju su kombinovane vakcine, „pentaksim“ sa komponentom i od pertusisa, u drugoj godini revakcinacija sa „pentaksimom“, a pred polazak u školu, što je novina od 1. januara 2022. godine, prima se „tetraksim“, za četiri zarazne bolesti.

Bolest nije nova, apsolutno je uvijek prisutna

Dr Bohucki navodi da bi bilo najbolje da je vakcinacija obavezna jer se radi o opasnoj bolesti. Bolest nije nova, apsolutno je uvijek prisutna ali daje blagu kliničku sliku kod odraslih.

– Ako su djeca vakcinisana onda međusobno neće dobiti pertusis ako idu vrtić. Vakcina djeluje u najmanjim godinama, to je svjež imunitet, protektivan. To znači da djeca treba da budu vakcinisana, a kovid uopšte nije uticao na pojavu velikog kašlja. Trebalo bi da se vakcinišu trudnice koje pasivno prenesu antitjela na novorođenče, ono bude zaštićeno do dva mjeseca kada je najopasnije da oboli, a od trećeg mjeseca kreće aktivna imunizacija. To je jedini način da doskočimo antivakserima – zaključuje sagovornik.